Krajem lipnja održana dvodnevna “Ljetna škola SSSH”
Održana je dvodnevna “Ljetna škola SSSH”, počevši od 30 lipnja. Na kojoj je sudjelovalo 75 članova tijela udruženih sindikata i regionalnih povjerenika. Ispred SSKH sudjelovali su članovi Izvršnog odbora i ujedno odradili i 20.sjednicu Izvršnog odbora.
Teme ovogodišnje Ljetne škole bile su participativna izrada Programa rada SSSH 2022.-2026., radionice i strukturne rasprave te predavanje o očekivanim promjenama u Zakonu o radu, njihov utjecaj na djelovanje sindikata i smjernice za kolektivno pregovaranje.
Program rada slijedeće četiri godine bit će podijeljen na tri programske cjeline, koje je predstavila Dijana Šobota, izvršna tajnica SSSH za međunarodnu suradnju i organizacijski razvoj. To su „Rad po mjeri čovjeka“, izgradnja snage sindikata i javne politike, dok će se poseban naglasak staviti na kvalitetna radna mjesta, kolektivno pregovaranje te zelenu i digitalnu tranziciju. Koncept “Rad po mjeri čovjeka” će i dalje sustavno nametati teme rada i zadovoljnih radnika u javni prostor, a nastavit će se i kampanje započete prije izvanrednih događaja od 2019.
Druga programska cjelina je izgradnja snage sindikata u koju spadaju bolje sindikalno organiziranje, informiranje i komuniciranje, sindikalno osposobljavanje, razvoj organizacije, kolektivno pregovaranje i bipartitni te tripartitni dijalog. Unutar ove cjeline fokus će biti i na integraciji, partnerstvu i međunarodnoj suradnji. Konačno, stvaranje javnih politika obuhvaćat će rad i zapošljavanje, zaštitu na radu, ekonomsku i socijalnu politiku, obrazovanje, jednakost i diskriminaciju.
O očekivanim promjenama u Zakonu o radu i njihovom utjecaju na djelovanje sindikata više je govorila Sunčica Brnardić, savjetnica za radno i socijalno pravo. Izmjenama i dopunama ZOR-a bit će implementirane dvije europske direktive – Direktiva o transparentnim i predvidivim uvjetima rada i Direktiva o ravnoteži privatnog i poslovnog života. Uz navedeno, definirat će se područja unutar Nacionalnog plana oporavka i otpornosti – ugovor na određeno vrijeme, rad na izdvojenom radnom mjestu, dodatni rad, plaća, radni odnos nakon 65. godine, član/nečlan i rad putem digitalnih platformi.
Izmjena i dopuna ZOR-a je trenutno na resornom usuglašavanju, a kroz koji dan trebala bi se pojaviti na javnom savjetovanju, nakon čega slijedi obrada primjedbi i upućivanje u Vladinu proceduru te u Sabor na jesen. Paralelno bi se odvijale konzultacije s Europskom komisijom i socijalnim partnerima, a stupanje na snagu se očekuje 1.1.2023. godine. Cijeli proces je opisan kao dug i mučan ponajviše zbog niskih političkih i tehničkih kapaciteta nadležnog Ministarstva.
Posljednja tema o kojoj se raspravljalo na Ljetnoj školi SSSH bila je kako kolektivnim pregovaranjem postići rad po mjeri čovjeka. Mladen Novosel predsjednik SSSH govorio je o najvažnijim aktivnostima oko kolektivnog pregovaranja unatrag godinu dana te o specifičnostima društveno-gospodarske situacije koja je obilježena inflacijom, ali i pogodnom situacijom za radnike kakvu nismo imali u 30 godina neovisnosti. Inicijative za granskim pregovorima aktualne su u nekoliko sindikata udruženih u SSSH, a ukoliko poslodavci ne pokažu veću zainteresiranost za njihovo pokretanje, javne akcije i štrajkovi bit će izgledna opcija.
Republici Hrvatskoj je potreban sustav kolektivnog pregovaranja u kojem postoje stabilni obrasci uklopljeni u širi društveni poredak poput: razine pregovora, pravila elaboracije, koordinacije među sektorima, ciklusa pregovora i sadržaja. Pregovori o plaćama trebali bi biti fokus sindikalnog pregovaranja dok bi vremenski okvir olakšao svim stranama sam proces pregovaranja. Granske kolektivne ugovore povijesno su prvi predložili poslodavci kako bi zaustavili spiralu rasta plaća.
Zapadnoeuropske zemlja poput Norveške, Njemačke pa i Slovenije uveliko koriste granske kolektivne ugovore, dok su u Hrvatskoj prisutni u samo dva privatna sektora – graditeljstvu i turizmu. Ovakvim ugovorima troškovi rada postaju stabilni i predvidljivi, uz mogućnost redovnog usklađivanja s rastom troškova života. Ne treba zanemariti ni socijalni mir, makroekonomsku, političku i društvenu stabilnost koju granski kolektivni ugovori donose.
