Jesenska škola SSSH
U Tuheljskim Toplicama održana je Jesenska škola SSSH: Uloga politike plaća i industrijskih akcija u trenutnim izazovima kolektivnog pregovaranja, koja je okupila stotinjak predstavnika sindikata udruženih u Savez samostalnih sindikata Hrvatske. Naglasak je bio na nedostatku radnika, inflaciji i značajnom porastu minimalne plaće koji su ključni uzroci promijenjenih okolnosti na tržištu rada i u kolektivnom pregovaranju. Istovremeno, nezadovoljstvo radnika raste i sve su češći slučajevi mirenja, najava štrajkova, pa i samih interesnih štrajkova.
Mladen Novosel, predsjednik SSSH, je u pozdravnom govoru istaknuo da je danas uloga kolektivnog ugovora drugačija nego prije tridesetak godina ili u vrijeme oko 2010. godine. Hrvatska bilježi rekordnu zaposlenost, najmanju nezaposlenost od osamostaljenja države i sve veći broj stranih radnika iz trećih zemalja što nameće nove trendove u kolektivnom pregovaranju. Minimalna plaća koja je zakonski definirana 2007. godine je do 2016. godine minimalno rasla, no od tada do danas ona je rasla gotovo 100 posto, što je uzrokovalo kaos u vrednovanju odnosa pojedinih radnih mjesta. Ne možemo svi zarađivati minimalnu ili nešto malo više od minimalne plaće bez obzira na zahtjevnost radnog mjesta. Sindikalni izazov postaje praćenje rasta minimalnih plaća s rastom plaća za složenije poslove.
O aktualnim trendovima i izazovima na tržištu rada i u kolektivnom pregovaranju govorio je Darko Šeperić, izvršni tajnik SSSH za javne politike, projekte i edukaciju. Broj nezaposlenih je najmanji od 1981. godine, a bez obzira na usporen rast prosječne plaće u proteklih šest mjeseci one rastu oko 15 posto na godišnjoj razini. Iako sindikati ugovaraju najveća povećanja plaća u posljednjih 30 godina, to još uvijek nije dovoljno jer za mnoge radnike rast plaća ne prati rast stvarnih troškova života, kao ni rast dobiti. Problem predstavljaju neoporezivi primitci koje dobiva više od polovice radnika, činjenica da je u samo 40 posto kolektivnih ugovora u potpunosti definirana plaća. Rastu očekivanja članova sindikata, vidljiv je porast broja mirenja, najava štrajkova i samih interesnim štrajkovima.
Kakvu ulogu u kolektivnom pregovaranju imaju interesni štrajkovi i koji je njihov pravni okvir prezentirala je Anita Jurić Golo, pravna zastupnica u regionalnom uredu SSSH u Splitu. Prezentirani su oblici štrajkova, zakoniti razlozi za štrajk, postupak mirenja, pravila o poslovima koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka, posljedice organiziranja ili sudjelovanja u štrajku, sudske zabrane nezakonitog štrajka i naknada štete, prekršajna odgovornost u svezi štrajka i posljedice za radnike.
O recentnim iskustvima Sindikata metalaca Hrvatske – Industrijskog sindikata u pregovorima o plaćama i industrijskim akcijama govorio je Vjeran Mlinarić, ekonomski savjetnik u SMH-IS. Sindikat je u 2024. godini pokrenuo inicijative za kolektivno pregovaranje u 42 podružnice, a sklopljeno je 15 novih kolektivnih ugovora i 11 aneksa kolektivnih ugovora. Najviše se pregovara o povećanju osnovice za obračun bruto plaće, povećanje platnih razreda i povećanje neoporezivih iznosa.
O izazovima i mogućim rješenjima u pregovorima o plaćama na kućnoj i granskoj razini u sektoru graditeljstva i ugostiteljstva govorili su Jasenka Vukšić, predsjednica Sindikata graditeljstva Hrvatske (SGH) i Eduard Andrić, predsjednik Sindikata turizma i usluga Hrvatske (STUH). U graditeljstvu je najveći problem primjena granskog kolektivnog ugovora jer se većina poslodavaca ne drži propisanih iznosa minimalnih plaća po razredima, već radnike prijavljuju na niže razrede.
U panelu o uključivanju članova u kolektivno pregovaranje, naša sindikalna povjerenica u GSKG d.o.o. Zagreb, Sandra Crnković prezentirala je svoj sindikalni rad kao temelj za učlanjivanje i mobilizaciju članstva, a Nikola Tuta, sindikalni povjerenik u Luka Zadra d.d. prisutnima je prenio svoja iskustva o pokretanju štrajka u Luci Zadar početkom godine zbog nepoštivanja kolektivnog ugovora i odbijanja pregovora od strane poslodavca
Izvor: www.sssh.hr
