iza nas je godina u kojoj smo zajedničkim radom, solidarnošću i ustrajnošću ostvarili važne pomake u zaštiti radničkih prava i poboljšanju uvjeta rada. Potpisani kolektivni ugovori, jačanje sindikalne organiziranosti i konkretni rezultati na terenu potvrđuju snagu zajedništva i sindikalne borbe.
Uoči božićnih blagdana želimo vam zahvaliti na povjerenju, aktivnom sudjelovanju i podršci koju pružate sindikatu. Vaš doprinos temelj je svakog uspjeha koji postižemo.
Neka vam Božić donese mir, toplinu i radost u krugu obitelji, a Nova godina zdravlje, osobno zadovoljstvo i još više zajedničkih sindikalnih pobjeda.
Sretan i blagoslovljen Božić te uspješnu i solidarnu Novu godinu želi vam
Sindikat komunalnih, prometnih i srodnih djelatnosti Hrvatske
Sindikalni povjerenici i članovi tijela SKPH na tribini o utjecaju inflacije i kamatnih stopa na plaće
U Stubičkim Toplicama završena je tribina o utjecaju inflacije i kamatnih stopa na plaće i položaj radnika namijenjena sindikalnim povjerenicima i članovima tijela Sindikata komunalnih, prometnih i srodnih djelatnosti Hrvatske (SKPH) na kojoj je guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić održao prezentaciju o inflaciji koja i dalje pogađa Hrvatsku, budućim projekcijama te rastu plaća i kamatnih stopa.
Okupljene sindikaliste uvodno je pozdravio Baldo Kovačević, predsjednik SKPH, istaknuvši da inflacija, kamatne stope i kretanja plaća nisu samo ekonomsko pitanje, već svakodnevni život svih radnika, članova i njihovih obitelji.
Naši radnici u komunalnim, prometnim i srodnim sektorima koji svaki dan održavaju funkcioniranje naših županija, gradova i općina ne bi smjeli biti taoci inflacije. Zato je važno da danas otvoreno razgovaramo i argumentiramo, jer te teme nisu rezervirane samo za stručnjake. Kad inflacija raste, naše kolektivno pregovaranje naravno postaje teže – poslodavci se pozivaju na neizvjesnost, jer ne znaju što će biti sutra, a radnici osjećaju realni pad kupovne moći, kazao je Kovačević.
Predsjednik SSSH Mladen Novosel kazao je da bez obzira na sav novac koji je u Hrvatsku stigao preko europskih fondova od 2013. godine, prelazak na europski monetarni sustav, tj. uvođenje eura je hrvatskim građanima ostavio osjećaj razočaranja i negativnu percepciju, bez obzira na pozitivne makroekonomske pokazatelje. Mladi građani gotovo nemoguće dolaze do pristupačnih stanova za najam, a kamoli do stambenih kredita za kupovinu nekretnine budući da moraju imati inicijalno učešće od 10% vrijednosti nekretnine.
Ne mogu i neću se složiti da porast plaća koji je prošle godine u državnom i javnom sektoru bio u prosjeku između 15% i 20%, a u gospodarstvu oko 10%, bio razlog generiranja inflacije. Plaće u sektoru komunalnih i prometnih djelatnosti su niže ili oko medijalne plaće koja je neto oko 1.200 €. Kako ti radnici generiraju inflaciju, ako moraju podmiriti račune za energente i prehranu koja je na razini prosjeka EU?, konstatirao je Novosel.
Inflacija, tržište rada i monetarna politika
Hrvatska narodna banka (HNB) je u trenutku prelaska s kune na euro postala dio Eurosustava, središnjeg bankarskog sustava sastavljenog od Europske središnje banke (ESB) i nacionalnih središnjih banaka država članica čija je valuta euro, a čiji je primarni cilj održavanje stabilnosti cijena, što u europodručju podrazumijeva ciljanje inflacije na razinu od 2%.
Monetarna politika igra važnu ulogu u određivanju plaća tako da sidri očekivanja o inflaciji, pa na taj način olakšava i pregovore o plaćama. Ukoliko su očekivanja inflacije niža, onda će biti i niži porast plaća, što će opet dovesti do niže stope inflacije. Ono što moramo reći je da inflacija istovremeno određuje, ali je i određena kretanjem plaća. Postoji međuovisnosti između stopa inflacije i kretanja plaća. Radnici svoje zahtjeve za kretanje plaća temelje na trenutnoj i prošloj inflaciji, te na inflacijskom očekivanju, naglasio je guverner Vujčić.
Hrvatsko gospodarstvo je nakon pada od 8,3% u 2020. godini, u 2021. krenulo snažno rasti, čak 12,6%, a već 2022. godine dostiže razinu ekonomske aktivnosti iz razdoblja prije pandemije i nastavlja rasti sve do danas – tri puta brže od ostatka Eurozone.
Za 2025. godinu predviđa se gospodarski rast u Hrvatskoj od 3,2%, a u Eurozoni 1,2%. Posljedično pala je i stopa nezaposlenosti na ispod 5% i trenutno je manja nego u Eurozoni, dok potražnja za radom nastavlja biti razmjerno snažna. Višak potražnje za radom nastoji se namiriti zapošljavanjem stranaca i aktiviranjem ranije neaktivnih kategorija – umirovljenika, kojih danas radi više od 35.000.
U usporedbi s 2019. godinom, rast plaća bio je široko rasprostranjen, pri čemu je najviše porasla kupovna moć najnižih plaća, prvenstveno zbog rasta minimalne plaće. Udio minimalne plaće u medijalnoj plaći porastao je s 49% u 2016. na 59% u 2025. godini prema Kaitzovom indeksu. Kupovna moć radnika dodatno je uvećana znatnim isplatama neoporezivih naknada. Zbog jakog rasta plaća posljednje dvije godine došlo je do pada produktivnosti, što je rezultiralo rastom relativnih jediničnih troškova rada i gubitkom konkurentnosti. Vujčić ističe da je jačanje produktivnosti ključno za dugoročni održivi rast plaća.
U 2026. godini očekuje se postupno usporavanje rasta zaposlenosti i plaća. Tako bi rast plaća trebao biti oko 6%, u odnosu na oko 10% predviđenih za 2025. godinu. Inflacija u RH je krajem 2025. niža u odnosu na početak godine, no i dalje dvostruko veća (4,2%) od Eurozone (2,1%). Očekuje se da će u 2026. pasti na oko 2,6%, u odnosu na 1,7% na europodručju.
Najveći doprinosi inflaciji u Hrvatskoj su cijene hrane, usluga i energenata. Inflacija cijena hrane se snažno ubrzala u drugoj polovini 2024. i prvih sedam mjeseci 2025., ali su nakon toga pritisci na rast cijena hrane popustili. Inflacija na cijene usluga je i dalje povišena.
Monetarna politika, kamatne stope i krediti
Kamatne stope na nove kredite poduzećima i stanovništvu u europodručju stabilizirale su se oko razina dosegnutih u prvom tromjesečju 2025. godine. Kreditna aktivnost u Eurozoni postupno se oporavlja, dok u Hrvatskoj krediti snažno rastu uz naznake usporavanja rasta kredita stanovništvu. Dinamika rasta kredita stanovništvu slabija je nego u mjesecima kada se stanovništvo pojačano zaduživalo u uvjetima “akcijskih” kamatnih stopa uvedenih uoči najave makrobonitetnih mjera.
Vrijeme je za radnike! – strateški prioriteti za revalorizaciju rada i novu klasnu borbu
Ovogodišnja Jesenska škola SSSH održana je u Stubičkim Toplicama otprilike godinu dana prije održavanja 10. kongresa SSSH. Bila je to prilika u kojoj smo s predstavnicima udruženih sindikata sagledali ostvarene rezultate u aktualnom kongresnom razdoblju, preispitali postojeći modeli sindikalnog djelovanja i postavili nove strateške i programske prioritete.
Grupnu analizu ostvarenja iz Programa rada SSSH 2022. – 2026., od izgradnje snage sindikata kroz sindikalno organiziranje, informiranje i komuniciranje, sindikalno osposobljavanje i razvoj organizacije do javnih politika rada i zapošljavanja, zaštite na radu te socijalne i ekonomske politike, predstavili su je Dijana Šobota, izvršna tajnica SSSH za međunarodne odnose i razvoj organizacije i Darko Šeperić, izvršni tajnik za javne politike, edukaciju i projekte.
Novi izazovi i prilike u dinamičnom okruženju
O čimbenicima i okolnostima koje utječu na svijet rada i sindikalno djelovanje od visoke inflacije i krize troškova života, geopolitičkoj nestabilnosti i demografskim promjenama i uvozu radne snage govorio je Mladen Novosel, predsjednik SSSH.
Iza nas je razdoblje u kojim su izazovi za naše djelovanje, izazovi za životni standard građana, izazovi za osjećaj sigurnosti, možda bili gori nego oni 90-ih godina prošlog stoljeća. Inflacija kao posljedica, pad životnog standarda, porast životnih troškova. Dakle, sve to nekako nam se kumuliralo u jednom vrlo kratkom vremenu, kazao je Novosel i dodao kako su nakon uvođenja eura početkom 2023. sindikati bili ti koji su pritiskali Vladu RH da učini nešto za građane, nakon čega su krenuli krugovi potpore. Kako se ovdje sad izboriti upravo za taj neki drugačiji balans i taj odnos.“ Kako doći do te društvene raspodijele koja ne može više ići na način da dvije trećine idu nekom drugom, a da samo jedna trećina ide za nas radnike?
Jedan od velikih izazova predstavlja i umjetna inteligencija koja se koristi na različite načine već dugo u poslovnim procesima, no prije nešto manje od tri godine ona je gotovo preko noći ušla u svakodnevnu upotrebu običnih ljudi. O socijalnom dijalogu još uvijek se lijepo priča, no svjedočimo usvajanjima čitavog niza politika evropskih (koje ponovo idu u smjeru deregulacije, u smjeru davanja prednosti poduzetničkim slobodama ispred socijalnih prava.
Okupljeni članovi udruženih sindikata formirali su grupe u kojima su identificirali ciljeve koje SSSH treba ostvariti do 2030. godine.
Nova klasna borba
Posljednji dio ovogodišnje Jesenske škole Novosel je govorio o novoj klasnoj borbi, tj. vraćanju radnika u središte kroz prosvjede i industrijske akcije. Održana je i plenarna rasprava na kojoj se razgovaralo koliko su sindikati bili uspješni u dosadašnjim mobilizacijskim iskustvima? Što su naše snage, a što slabosti, te jesmo li i koliko spremni na poduzimanje industrijskih akcija i koji su njihovi okidači i razlozi za akcije u sljedećem razdoblju?
Jesenskoj školi prisustvovali su predstavnici SKPH: Stjepan Lisičak, Sandra Crnković, Igor Pavlović, Ivana De Vrgna i Dragutin Graša.
Nova pogodnost za članove SKPH-posebne cijene smještaja u Dubrovniku
Obavještavamo vas da je Sindikat komunalnih, prometnih i srodnih djelatnosti Hrvatske (SKPH) sklopio Ugovor o poslovnoj suradnji sa Studentskim centrom Dubrovnik – Akademis Academia o povoljnijim cijenama smještaja za članove našeg sindikata.
U nastavku teksta možete pronaći letak s cijenama, a u nastavku donosimo najvažnije informacije o uvjetima korištenja.
I. Ugovoreno razdoblje
Cijene iz ugovora vrijede od 1. siječnja 2026. do 31. prosinca 2026.
II. Rezervacije
Rezervaciju smještaja moguće je izvršiti isključivo pisanim putem na e-mail adresu: skph@skphr.hr
Prije slanja zahtjeva potrebno je provjeriti dostupnost smještaja putem:
U slučaju otkazivanja rezervacije u roku kraćem od 5 dana prije početka korištenja usluge, naručitelj je obvezan platiti penale u visini 100% dogovorene cijene usluge.
Uoči Dana svih svetih – Grobari: nevidljivi nositelji dostojanstva i reda na grobljima
Dok se u danima uoči blagdana Svih svetih groblja diljem Hrvatske užurbano uređuju, a građani dolaze zapaliti svijeće i položiti cvijeće svojim najmilijima, iza urednih staza, pokošenih površina i pripremljenih grobnih mjesta stoji rad vrijednih ljudi – radnika na radnim mjestima grobara.
Njihov svakodnevni rad često prolazi neprimijećeno, iako bez njih dostojanstven ispraćaj i održavanje groblja ne bi bili mogući.
Posao grobara fizički je i psihički izuzetno zahtjevan. Uz kopanje i zatrpavanje grobnih jama u različitim uvjetima tla i vremenskim prilikama, grobari obavljaju i niz drugih poslova – uređenje okoliša, pranje i održavanje grobova, pripremu mrtvačnica, vođenje evidencija, pa čak i vožnju vozila i tehničku podršku na terenu.
U praksi, to znači da grobari istodobno obavljaju poslove koji bi u drugim sustavima pripadali vrtlarima, vozačima i pomoćnim radnicima. Posebno zahtjevne su ekshumacije, gdje se radnici suočavaju s teškim fizičkim uvjetima i kontaktom s posmrtnim ostacima, što iziskuje visoku razinu profesionalnosti, otpornosti i psihičke stabilnosti.
Kako ističu sami radnici, “zatrpavanje rake” samo je manji dio njihovog posla. Puno teži i složeniji zadaci uključuju kopanje u tvrdom, šljunčanom ili močvarnom tlu, pomicanje pokrovnih ploča teških i po nekoliko stotina kilograma, i rad u uvjetima koji često nisu sigurni ni primjereni.
Sindikat komunalnih, prometnih i srodnih djelatnosti Hrvatske (SKPH) kontinuirano upozorava na manjak radne snage na grobljima. Broj zaposlenih grobara posljednjih je godina u padu, dok se obveze povećavaju. Zbog toga su radnici često preopterećeni, iscrpljeni i primorani preuzimati dodatne zadatke kako bi sustav uopće funkcionirao.
U takvim uvjetima, nedostatak mehanizacije dodatno otežava rad. Na manjim grobljima grobari ručno obavljaju sve poslove, dok se na većima koriste strojevi i više timova. Ipak, sustav plaća i stimulacija ne prepoznaje razliku između ručnog i mehaniziranog rada, što dovodi do nejednakosti i nezadovoljstva.
Sindikalni zahtjevi: pravedno vrednovanje rada i dostojanstvena naknada
Uoči blagdana Svih svetih, SKPH ponovno naglašava nužnost pravednog vrednovanja rada grobara i ispravljanja dugogodišnjih nepravdi.
Na nedavnom sastanku s predstavnicima Uprave Zagrebačkog holdinga, postignut je dogovor o povećanju naknade za ekshumacije – s dosadašnjih 9 € na 13 € bruto za grobara 1 i 2, te 1 € bruto za nadzor.
Prijedlozi koje je SKPH uputio poslodavcu:
povećati broj zaposlenih grobara radi rasterećenja postojećih radnika,
jasno razlikovati ručni od mehaniziranog iskopa,
uvesti sustav novčanih stimulacija za radnike koji pokazuju izniman angažman,
uvesti naknadu za korištenje vlastitog vozila ili službenog prijevoza,
povećati iznos neoporezive naknade za prehranu u skladu s rastom inflacije i troškova života,
priznati emocionalni i komunikacijski aspekt rada grobara, koji svakodnevno rade s ožalošćenim obiteljima i čuvaju dostojanstvo cijelog pogrebnog sustava.
Posao grobara rijetko se vidi – ali njihova prisutnost osjeća se u svakom kutku groblja. Njihov trud i predanost osiguravaju da posljednje počivalište svakog čovjeka bude uređeno i dostojanstveno.
Zato SKPH u povodu Dana svih svetih želi skrenuti pozornost javnosti i poslodavaca na te ljude koji u tišini i poniznosti čuvaju dostojanstvo života i smrti – i poručuje da vrijeme je da se njihov rad napokon prizna i pravedno nagradi.
“Rad grobara nije samo fizički posao – to je i o ljudski poziv. Oni su svakodnevno suočeni s boli, tugom i smrću, ali unatoč svemu tome održavaju red, mir i dostojanstvo naših groblja. Kao Sindikat, nećemo prestati tražiti da se taj rad prepozna, cijeni i pravedno plati.”
— Baldo Kovačević, predsjednik Sindikata komunalnih, prometnih i srodnih djelatnosti Hrvatske (SKPH)
“Grobari su temelj funkcioniranja sustava svih gradskih groblja. Njihov rad je težak, ali dostojanstven. U njihovo ime i u ime svih kolega zahvaljujem svima koji su pokazali razumijevanje za naše zahtjeve i očekujem da se dogovorene promjene odmah provedu. Naši ljudi to su zaslužili.”
— Bernardica Terzin, glavna sindikalna povjerenica SKPH u ZGH Gradska groblja Zagreb.
SKPH o najavi zapošljavanja stranih radnika u Zagrebačkom holdingu: Radna mjesta moraju biti dostojanstvena i pravedno plaćena
Zagreb, 27. listopada-Nakon što je predsjednik Uprave Zagrebačkog holdinga, Ivan Novaković, u medijima izjavio da se planira zapošljavanje stranih radnika iz Filipina u Podružnici ZGH Gradska groblja, a spomenuto je i zapošljavanje asfaltera, Sindikat komunalnih, prometnih i srodnih djelatnosti Hrvatske (SKPH) reagirao je upozorenjem kako se takve odluke ne smiju donositi bez uključivanja sindikata i izvan okvira socijalnog dijaloga.
Sindikati moraju biti uključeni u svaku odluku o zapošljavanju
Naša povjerenica za Grad Zagreb, Sandra Crnković, istaknula je za RTL danas da su sindikati saznali za zapošljavanje stranih radnika tek iz medija:
„Iz medija smo saznali iz intervjua predsjednika Uprave ZGH-a da se za radno mjesto grobar zapošljavaju strani radnici. Željela bih napomenuti da bi u okviru socijalnog dijaloga sindikati ZGH-a trebali biti informirani i upoznati s činjenicom da se zapošljava strana radna snaga.“
Sandra Crnković upozorila je i na problem agencijskog zapošljavanja, koji je u prošlosti bio prisutan u Holdingu, ali koji sindikati danas ne smatraju prihvatljivim oblikom rada.
Plaće grobara daleko su od onoga što se prikazuje u medijima
U dijelu medija pojavila se informacija da radnici zaposleni na radnim mjestima grobara u Zagrebačkom Holdingu imaju plaću od 1.500 eura neto, što ne odgovara stvarnosti. Crnković je pojasnila da radno mjesto grobara ima najniži koeficijent složenosti poslova i dodatak na teške uvjete rada. Bruto plaća radnika bez iskustva iznosi 1.475 eura, dok je neto plaća 1.063 eura. Plaću od oko 1.200 eura imaju tek oni koji rade ekshumacije, subotom i prekovremeno. Dakle, daleko je to od 1.500 eura neto.
Sandra ističe kako su sami radnici izradili dokument s prijedlozima kako bi se mogli poboljšati uvjeti rada, no do sada nije bilo ozbiljnog odaziva poslodavca.
Radnik u Gradskim grobljima i član SKPH, Matija Bedenik za RTL danas također je komentirao situaciju, istaknuvši ono što većina radnika osjeća:
„Nemam ništa protiv da dođu strani radnici, ali zašto se prvo ne pobrinu za svoje radnike?“
Ova izjava najbolje sažima stav sindikata: nije problem u stranim radnicima, nego u nebrizi za postojeće zaposlenike i nedostatku ozbiljnih mjera za poboljšanje radnih uvjeta i zadržavanje domaće radne snage.
SKPH: Potrebna je transparentnost i poštivanje kolektivnih prava
Sindikat komunalnih, prometnih i srodnih djelatnosti Hrvatske poručuje kako će i dalje inzistirati na transparentnosti svih procesa zapošljavanja, poštivanju kolektivnih ugovora i pravovremenom uključivanju sindikata u donošenje odluka koje utječu na radnike Zagrebačkog holdinga.
„Više puta smo poslodavcu pisali da, ako se ne poboljšaju uvjeti rada na radnim mjestima grobara i asfaltera, doći će do problema sa zapošljavanjem radnika.“ — ističe Sandra Crnković
SKPH smatra da je pravi put prema održivom poslovanju ulaganje u radnike, sigurnost i dostojanstvo rada, a ne traženje brzih rješenja kroz jeftiniju radnu snagu i nesigurne oblike zapošljavanja.
Ljetna škola SSSH: Kako do pravednih odnosa plaća među poslovima različite razine složenosti i odgovornosti?
Ljetna škola SSSH: Kako do pravednih odnosa plaća među poslovima različite razine složenosti i odgovornosti?
Savez samostalnih sindikata Hrvatske održao je u Stubičkim Toplicama tradicionalnu Ljetnu školu SSSH koja je okupila stotinjak predstavnika udruženih sindikata. Ovogodišnja tema bila je kako do pravednih odnosa plaća među poslovima različite složenosti i odgovornosti, adresiranje ovog problema kroz bipartitni socijalni dijalog s HUP-om, zakonodavne pretpostavka takvog rješenja, kao i moguće sindikalne akcije s ciljem mobilizacije članova za podršku ovim aktivnostima.
Uslijed snažnog rasta minimalne plaće koju određuje Vlada RH, u brojnim poduzećima i ustanovama došlo je do znatnog sužavanja raspona plaća, naročito između poslova niže i srednje razine složenosti. Poslodavci su morali povećavati plaće za najniže plaćene poslove, no sve ostale plaće nisu rasle ni približno istom dinamikom. Posljedično razlike između plaća za poslove bitno različite razine složenosti i odgovornosti postale su daleko premale ili čak samo simbolične.
Jedan od problema u hrvatskom gospodarstvu jest da velika većina kolektivnih ugovora ima propisanu osnovnu plaću koja je manja od minimalne plaće, a poslodavci onda razne ugovorene dodatke poput minulog rada „utapaju“ kako bi plaća radnika dosegla minimalnu plaću, dok se u isto vrijeme smanjuju razlike u plaćama između jednostavnih i složenijih poslova što rezultira velikim nezadovoljstvom među radnicima naveo je u uvodnom obraćanju Mladen Novosel, predsjednik SSSH.
O razlikama u plaćama, iskustvima i reakcijama članova u panel raspravi su govorili Ilija Budimir (Sindikat SPAČVA), Sandrino Rac (Sindikat inženjera i tehničara šumarstva), Vlaho Radičević (Sindikat komunalnih, prometnih i srodnih djelatnosti Hrvatske) te Antun Štivić (Sindikat metalaca Hrvatske – Industrijski sindikat). Panelom je moderirala Dijana Šobota, izvršna tajnica za međunarodne odnose i razvoj organizacije.
doc. dr. sc. Filip Novokmet s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održao je predavanje o minimalnoj plaći i strukturi plaća, utjecaju minimalne plaće na zaposlenost i efektima „prelijevanja“ pri kojima rast minimalne plaće povlači naviše plaće radnika kojima je plaća viša od minimalne. Zaključio je da u Hrvatskoj minimalna plaća oblikuje donji segment tržišta rada, dok je njezin učinak iznad tog sloja ostao ograničen. U mnogim sektorima velik dio radnika zarađuje blizu minimalne plaće, dok premije na višu stručnu spremu opadaju u više sektora u odnosu na minimalnu plaću.
Program Ljetne škole nastavljen je raspravom o pravnim aspektima i perspektivama mogućih rješenja ovog problema, bilo kroz opći kolektivni ugovor za gospodarstvo ili izmjenama zakona. Ana Kranjac Jularić, voditeljica pravno-kadrovskih poslova u SSSH govorila je o Općem kolektivnom ugovoru za gospodarstvo koji je bio potpisan 1992. godine. Sunčica Brnardić, izvršna tajnica za radno pravo i tržište rada predstavila je pravnu analizu stanja i mogućih izmjena zakona u svrhu stvaranja pravednijeg sustava plaća u gospodarstvu.
Ljetna škola završila je radionicom o idejama i strateškim planiranjem sindikalnih akcija za pravedne plaće.
Pismo podrške članovima Sindikata PPDIV-a u štrajku
Predsjednik SKPH Baldo Kovačević uputio je podršku članovima Sindikata PPDIV-a u Jamnici, Zvijezdi i PIK Vrbovcu-poduzećima u sastavu Fortenova Grupe, koji su 27. svibnja zbog neuspješnog završetka kolektivnih pregovora i postupka mirenja, stupili u štrajk.Pismo prenosimo u cijelosti :
Poštovane kolegice i kolege,
u ime Sindikata komunalnih prometnih i srodnih djelatnosti Hrvatske izražavamo našu punu podršku članovima Sindikata PPDIV-a u poduzećima Zvijezda, Jamnica i PIK Vrbovec koji su se, nakon neuspješnih kolektivnih pregovora, odlučili na štrajk – kao krajnje sredstvo zaštite svojih prava i dostojanstva.
Vaša borba za bolje uvjete rada, pravedne plaće i poštivanje sindikalnih prava ne tiče se samo vas – ona je odraz borbe za radnička prava u cijeloj Hrvatskoj. Svjesni smo da štrajk nikada nije lak put, ali je često jedini način da se čuje glas radnika i postigne pravedno rješenje.
Budite hrabri, ustrajni i odlučni, Sindikat komunalnih prometnih i srodnih djelatnosti Hrvatske je uz vas!
Obilježen Svjetski dan sigurnosti i zaštite zdravlja pri radu te Nacionalni dana zaštite na radu
U spomen na 30 poginulih na radnom mjestu u 2024. godini u Hrvatskoj, Savez samostalnih sindikata Hrvatske simbolično je u zagrebačkom parku Zrinjevac položio 30 kaciga čime je obilježio Svjetski dan sigurnosti i zaštite zdravlja pri radu te Nacionalni dana zaštite na radu.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) u 2024. godini prijavljene su 17.886 prijave o ozljedama na radu, od kojih je njih 13.554 priznato. Prijavljeno je i 187 prijava o profesionalnim bolestima od kojih je njih 116 priznato.
Na aktualne probleme u području zaštite na radu na konferenciji za medije upozorio je Mladen Novosel, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH): Postavlja se pitanje što je potrebno napraviti da broj smrtno stradalih na radnom mjestu počnu padati i da krenu prema nuli, što je cilj Europske komisije. Taj cilj, uz ovakve trendove u Hrvatskoj je očito daleka budućnost ako se ništa ne promjeni.
Predstavljeni su zahtjevi koje je SSSH uputio Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike za unapređenje zakonskog i nadzornog okvira zakona i propisa u području zaštite na radu s konkretnim prijedlozima:
1. Poboljšanje zaštite radnika na radu od nepovoljnih vremenskim uvjeta na otvorenom,
2. Jačanje radničke participacije u području zaštite na radu,
5. Propisivanje minimalnih uvjeta stanovanja radnika državljana trećih zemalja na terenu uz propisivanje novčanih kazni za poslodavce u slučaju nepoštivanja istih.
Najčešći uzroci smrti na radu su neprimjena pravila zaštite na radu i neispravna sredstva za rad. Među djelatnostima najviše smrti bilježi sektor graditeljstva, posebno kod mikro i malih poslodavaca. Od 30 poginulih na radnom mjestu, njih je 17 iz sektora graditeljstva.
Ljubomir Pintarić, glavni sindikalni povjerenik i predsjednik Odbora za zaštitu na radu u Sindikatu graditeljstva Hrvatske (SGH) napomenuo je da brojka od 30 umrlih na radnom mjestu nije konačna, jer je dodatnih 30 smrti uzrokovano bolestima na radnom mjestu. U tu brojku spadaju oni koji su na radnom mjestu umrli od srčanog udara, moždanog udara, ali i zbog vrućina. Više od deset radnika umrlo je radi vrućina i to jako zabrinjava. Predložio je izradu pravilnika o radu na visokim i niskim temperaturama kako bi se donekle zaštitili građevinski radnici koji na ljetnim temperaturama rade u neizdrživim uvjetima.
Na konferenciji su prisustvovali predstavnici udruženih sindikata iz Sindikata graditeljstva Hrvatske (SGH), Sindikata EKN-a Hrvatske (EKN), Sindikata komunalnih, prometnih i srodnih djelatnosti Hrvatske (SKPH), Sindikata metalaca Hrvatske – Industrijskog sindikata (SMH-IS) i Sindikata Tiger. Nakon konferencije za medije sindikalni aktivisti dijelili su građanima informativne letke o zaštiti na radu.
Svečano obilježen Praznik rada u Tvornici kulture Zagreb
Dodijeljene nagrade Srce sindikalne solidarnosti i Nagrada ZNR
Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) je i ove godine tradicionalno povodom Međunarodnog praznika rada organizirao Praznik rada u Tvornici, u zagrebačkoj Tvornici kulture.
Okupljenim predstavnicima udruženih sindikata obratili su se predstavnici poslodavaca, izaslanici izvršne i zakonodavne vlasti te predsjednika RH.
U svom obraćanju Mladen Novosel, predsjednik SSSH, istaknuo je da Savez ove godine slavi 35 godina postojanja, period u kojem je ostao najveća reprezentativna sindikalna središnjica s više od 100.000 članova, koja je uvijek štitila i borila se za radnička prava, te bila inicijator promjena još od vremena pretvorbe i privatizacije. Konzistentnost rada SSSH potvrđuje pristupanje četiri sindikata, s više od 4.000 članova, u posljednjih godinu dana.
Glavni zahtjev upućen je Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP), a odnosi se na povećanje razlike između plaća za poslove bitno različite složenosti i odgovornosti koje su postale premale ili čak simbolične, uslijed snažnog rasta minimalne plaće u posljednjih nekoliko godina. Predloženo je sklapanje Temeljnog kolektivnog ugovora za gospodarstvo koje bi razlikovalo tri razine minimalne plaće, ovisno o složenosti poslova:
1. Niža razina složenosti poslova – minimalno 1.000 € bruto,
2. Srednja razina složenosti poslova – minimalno 1.500 € bruto,
3. Viša razina složenosti poslova – minimalno 2.000 € bruto.
Očekujemo određenu društvenu odgovornost Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), jer samo povećanjem minimalne plaće za srednju razinu složenosti poslova, prema izračunima koje smo proveli, za 150.000 radnika koji su u toj skupini u gospodarstvu, u jednoj godini bilo bi isplaćeno više od 80 milijuna eura. Ono što je također važno jest da bi se mirovinski sustav godišnje bilo uplaćeno više od 100 milijuna eura, poručio je Novosel.
Drugi zahtjev upućen je Vladi RH od koje SSSH traži uspostavu pravednijeg sustava oporezivanja dohotka, tj. ukidanje oporezivanja trenutne zakonske minimalne plaće. Trenutni osobni odbitak je 600 eura, a zahtjev je da se izjednači sa zakonskom minimalnom plaćom. Minimalne plaće ne smiju biti oporezovane, to je društveno i socijalno pravedno prema onim radnicima koji primaju takve plaće. Kada bi se osobni odbitak izjednačio s minimalnom plaćom tim radnicima bi mjesečno bilo isplaćeno 60-70 € više, kazao je Novosel.
Ispred Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Međunarodni praznik rada čestitala je Irena Weber, glavna direktorica HUP-a i kazala: Naravno da nije dovoljno i naravno da ni mi nismo zadovoljni s visinom minimalne i medijalne plaće, međutim moramo biti svjesni da se plaća u realnom sektoru dizala za 35,5 % praktički unutar 12 mjeseci, 20 % prošle i više od 15 % ove godine. Ne postoji ta industrija koja može u godinu dana povećati masu plaća za 35,5 %, naprosto to ne postoji.
Okupljene su pozdravili i izaslanik Vlade RH, ministar pravosuđa i uprave Damir Habijan, Majda Burić, izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora, Nera Pavić, pomoćnica pročelnika za gospodarstvo, poduzetništvo, turizam i investicije Grada Zagreba te Velibor Mačkić, izaslanik predsjednika Republike Hrvatske.
Praznik rada u Tvornici nastavljen je dodjelom nagrada Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Srce sindikalne solidarnosti – godišnja nagrada pojedincima i organizacijama u zemlji i inozemstvu koje su svojim radom i djelovanjem pridonijele razvoju sindikalnog pokreta i Nagrada SSSH za doprinos u zaštiti na radu – godišnja nagrada za doprinos u predstavljanju interesa radnika na području zaštite na radu u protekloj godini.
Cijeli program su vodili Nediljka Junaković, stručna suradnica za edukaciju i mlade i Darko Šeperić, izvršni tajnik za javne politike, projekte i edukaciju.
U sklopu Praznika rada u Tvornici, Savez samostalnih sindikata Hrvatske dodijelio je nagradu i povelje Srce sindikalne solidarnosti te Nagradu SSSH za zaštitu na radu. Glavna nagrada Srce sindikalne solidarnosti pripala je Davoru Marinoviću, sindikalnom povjereniku Sindikata metalaca Hrvatske-Industrijskog sindikata (SMH-IS) u Würth Hrvatska. U kratkom vremenu od osnivanja podružnice u lipnju 2024. godine istu stabilizirao te organizirao izbore za radničko vijeće. Imajući na umu da do prije 9 mjeseci kolega nije sudjelovao u radu sindikata, nije znao osnove rada sindikata i radničkog vijeća, pokazujući veliku borbenost, trud i zalaganje uspio je organizirati podružnicu koja je danas stabilna i koja broji 90 članova kao i sa listom SMH-IS sastaviti radničko vijeće čiji je i predsjednik.
Povelje Srce sindikalne solidarnosti Lučano Peršić, glavni sindikalni povjerenik Sindikata graditeljstva Hrvatske (SGH) iz sindikalne podružnice Istracement. U 2024. godini, po prvi puta, tijekom kolektivnih pregovora u cementari nije postignut dogovor oko povećanja plaća i nije došlo do sklapanja izmjena Kolektivnog ugovora. Nakon neuspjelog mirenja, sindikalni štrajkački odbor na čelu sa kolegom Peršićem je dana 10. srpnja 2024. godine organizirao i proveo štrajk upozorenja koji je trajao četiri sata. Štrajk je podržalo i u njemu sudjelovalo više od 80 posto zaposlenih radnika, a u konačnici je rezultirao dogovorom i potpisom VI. aneksa KU kojim su povećane osnovne plaće za ukupno 17,5% i to za 2024. za 7,5% a za 2025. za 10 posto. Nagradu je preuzela Jasenka Vukšić, predsjednica SGH.
Josipa Kovačević, sindikalna povjerenica Sindikata odgoja i obrazovanja, medija i kulture Hrvatske (SOMK) u DV Slunj. Nakon četrnaest godina pokušaja da se s Gradom Slunjem kroz kolektivni ugovor urede prava radnika, njihovi radni uvjeti i plaće u Dječjem vrtiću Slunj, nije došlo do rezultata te su se u svibnju 2024. godine, članovi SOMK-a odlučili za štrajk. Tijekom punih šest tjedana štrajka, kolegica Kovačević pokazala je hrabrost, odlučnost, srčanost i upornost u borbi za obranu prava radnika. Kada su radnici zbog pritisaka, kako od strane ravnateljice vrtića, tako i predstavnika grada, pomišljali odustati, ona je uvijek nalazila snage da ih ohrabri i podrži da izdrže do kraja. Prema njezinim riječima, štrajk ju je osnažio osobno, profesionalno i sindikalno. Nagradu je preuzela Božica Žilić, predsjednica SOMK-a.
Nikola Tuta, glavni sindikalni povjerenik Sindikata komunalnih, prometnih i srodnih djelatnosti Hrvatske (SKPH) u sindikalnoj podružnici Zračna Luka Zadar d.d. i sindikalnoj podružnici Luka Zadar d.d.. Nakon višemjesečnih pokušaja pregovora i dva neuspjela pokušaja mirenja zbog nepoštivanja kolektivnog ugovora, radnici Luke Zadar d.d. su 19. ožujka 2024. godine stupili u štrajk. Strani vlasnici tvrtke, koncesionari iz Kine, nisu pristajali na povećanje plaća koje su bile vrlo niske, u prosjeku oko 700 €, a radnici su isticali da se boje angažiranja stranih radnika iz azijskih zemalja koji bi pristali raditi i za manju plaću. U štrajku koji je trajao četiri dana, sudjelovalo je oko 70 od 100 radnika, uglavnom radnici koji rade na prekrcaju tereta. Uprava je tužila Sindikat za nezakonitost štrajka, no Županijski sud prvotno je donio privremenu presudu da je štrajk nelegalan, nakon žalbe, Vrhovni sud je vratio slučaj Županijskom sudu u Zadru te je naposljetku, nakon dvije sudske presude konačno postignut dogovor.
Emina Ibrahimi, sindikalna povjerenica podružnice Sindikata turizma i usluga Hrvatske (STUH) u Apartmanima Medena. Početkom 2024. godine i sama je pokrenula inicijativu za korekcije Tarifnog sustava i cijene rada. Pregovori su bili teški i naporni jer je to za poslodavca je to bilo nepredviđeno povećanje i to u visini 15%. Emina se pokazala kao odlična pregovaračica i uspješno je završila pregovore. Nakon završene sezone Emina je pokrenula nove pregovore radi utvrđivanja visine božićnice za sve radnike u Društvu pa tako i one sezonske i u tim je pregovorima bila vrlo uspješna. Kao članica STUH-a oduvijek je zastupala ravnopravnost među muškarcima i ženama i radila na tome da kod žena probudi svijest o važnosti sindikalnog organiziranja i sindikalnog angažmana. Angažirana je u mnogim društvenim aktivnostima koje se tiču prava žena, glasno se zalaže za veću prisutnost žena u tijelima odlučivanja u Sindikatu, javno osuđuje svako nasilje nad ženama, počevši od onog na radnom mjestu u koje spada i seksualno uznemiravanje pa sve do onog obiteljskog koje se odvija iza zatvorenih vrata domova žena.
Dubravko Jagić, predsjednik Sindikata policije Hrvatske (SPH). Kroz sudjelovanje u povjerenstvima i radnim skupinama te drugim legalnim i legitimnim metodama pritiska na poslodavca kao i kroz reformu sustava plaća, Jagić je uspio značajno povećati plaće državnih službenika uslijed čega su neke plaće porasle i preko 100 posto što je najviše u modernoj hrvatskoj povijesti. Naime, u sklopu kontinuirana djelovanja, dogovorio je i potpisao Izmjene i dopune Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike, radi usklađenja s novim sustavom plaća, ali i boljeg reguliranja pojedinih prava. Tako je 31. prosinca 2024. godine potpisan Dodatak IV Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike, kojim smo za ovu godinu dogovorili povećanje osnovice od dva puta po 3%, povećanje dodatka za noćni rad od 50% i dr.
Nagrada SSSH za zaštitu na radu
Nagradu SSSH za zaštitu na radu primio je Ljubomir Pintarić, glavni sindikalni povjerenik i predsjednik Odbora ZNR u Sindikatu graditeljstva Hrvatske. Zaposlen je kao stručnjak zaštite na radu u Colos Varaždin, gdje je već više od 20 godina sindikalno aktivan u sindikalnoj podružnici SGH – Cesta Varaždin, a unutar SSSH-ovih koordinacija, predsjednik je Koordinacije za zaštitu na radu.Član je Nacionalnog vijeća za ZNR (nacionalnog savjetodavnog tijela pri Vladi RH), a uključen je i u aktivnosti međunarodnih sindikalnih asocijacija.Pintarić je u 2024. godini aktivno radio na poboljšanju zaštite na radu na hrvatskim gradilištima s posebnim naglaskom na probleme u radu radnika iz azijskih zemalja te njihovom obukom za zaštitu na radu. Inicirao je rasprave i aktivnosti na svim razinama i praćenju konkretnih mjera ZNR vezanih za prevenciju na poslovima s posebnim uvjetima rada, rada na vrućinama i rad stranaca.
