Predstavljen novi vizualni identitet SKPH na sastanku EPSU-a u Bratislavi
Dana 19. i 20. ožujka u Bratislavi održan je godišnji sastanak Europske federacije sindikata javnih službi za zemlje članice s područja Jugoistočne Europe i Zapadnog Balkana. Tijekom sastanka raspravljalo se o sindikalnom organiziranju i učlanjivanju, kolektivnom pregovaranju i budućnosti javnog sektora.
S obzirom da ne jenjava interes sindikalnih kolega iz Europe za procesom ujedinjenja Samostalnog sindikata radnika u komunalnim i srodnim djelatnostima Hrvatske i Sindikata prometa i veza Hrvatske, u sklopu prezentacije kolega iz EPSU-a, odnosno Odjela za sindikalno organiziranje i učlanjivanje imali smo priliku predstaviti novi vizualni identitet našeg sindikata te još jednom podsjetiti kako je tekao proces ujedinjenja i koje smo reforme unutar Sindikata morali provesti. Ujedno smo predstavili naš rad i djelovanje kroz kolektivne pregovore, kao i kontinuirani rast članstva temeljem strategije sindikalnog organiziranja i učlanjivanja koju provodimo u suradnji s EPSU-om.
Predsjednik Baldo Kovačević u svom je govoru istaknuo da u posljednje četiri godine nastojimo izgraditi snažan i kvalitetan sindikat.
Danas smo nakon višegodišnjih kolektivnih pregovora u gotovo svim podružnicama, jači i iskusniji, sindikalno organiziraniji i kroz modernizaciju i digitalizaciju sustava, pristupačniji i učinkovitiji. Udruživanjem smo postigli veću moć na lokalnim razinama i s više od 300 podružnica, uz povećanje članstva u svim županijama i gradovima, jedan od najjačih sindikata u Hrvatskoj. U sljedećem periodu nećemo prestati rasti jer iz dana u dan raste članstvo i organiziraju se nove podružnice, a nećemo odustati ni od spajanja sa nekim srodnim sindikatima kako bi ojačali sindikalnu pregovaračku moć. Uskoro s novim članskim iskaznicama i u digitalnom obliku, omogućiti ćemo članstvu bolje i pravovremene informacije uz niz drugih pogodnosti, rekao je predsjednik Baldo Kovačević
Uz predsjednika SKPH Baldu Kovačevića, sastanku su prisustvovali potpredsjednik Davor Gotal i voditeljica ureda Marijana Jozić.
Gradonačelnik grada Dubrovnika Mato Franković, aktivan je na društvenim mrežama i često prenosi i komentira različite događaje u gradu. U jednoj od svojih objava na Facebooku javno se zahvalio radnicima dubrovačkih poduzeća, koji su nama poznati po svom sindikalnom radu i aktivizmu, a u svojim su sredinama marljivi i stručni radnici bez kojih njihov gras ne bi bio isti. Stjepan Kukuljica, Mile Radoš i Denis Raos, dugogodišnji su članovi SKPH, sindikalnih podružnica gradske Uprave Grada Dubrovnika, Vrtlar d.o.o. i Čistoća d.o.o. Njihov trud nije samo posao, to je ono što grad čini živim i funkcionalnim. Hvala vam na vašoj predanosti i svakodnevnom trudu, jer grad nije samo kamen i zidine, grad ste vi, napisao je gradonačelnik uz videozapis na svojoj Facebook stranici. Posebnu objavu posvetio je i Josipu Joviću vodoinstalateru u Vodovodu uz videozapis njegovog radnog dana u održavanju vodovodne mreže.
Javna akcija i performans povodom Dana žena. Budi hrabra. Budi glasna. Budi u sindikatu.
Povodom Međunarodnog dana žena, Ženska sekcija SSSH održala je akciju informiranja građana o vrstama seksualnog uznemiravanja na radnom mjestu i performans na zagrebačkom Zrinjevcu i riječkom Korzu.
U akcijama su sudjelovale i naše članice, aktivistice Ženske sekcije, u Zagrebu Sandra Crnković i Miranda Vujčić, a u Rijeci Bruna Vlašić Jakovčić, Ingrid Stanić i Nevenka Mršić
Uz aktivistički performans, članice Ženske sekcije SSSH upozorile su na uznemiravanje i nasilje koje žene doživljavaju na svojim radnim mjestima uz transparente te poruke da žene budu glasne, hrabre i u sindikatu. Naime, istraživanje o seksualnom uznemiravanju na radnom mjestu u Hrvatskoj koje je SSSH proveo 2024. godine u suradnji sa Zakladom Friedrich Ebert, pokazalo je poražavajuće podatke:
60 % anketiranih misli da je u Hrvatskoj seksualno uznemiravanje na radnom mjestu česta pojava
44,7 % anketiranih koji su doživjeli seksualno uznemiravanje najčešće nisu ni na koji način reagirali
50,3% anketiranih koji su doživjeli seksualno uznemiravanje, a nisu reagirali, navode da se u vezi s tim ništa ne može učiniti
U slučajevima kada se uznemiravanje prijavilo, samo u 26,6% slučajeva je prestalo seksualno uznemiravanje
Danas poručujemo ženama da je jako bitno da dignu glas protiv nasilja nad ženama i da se izbore za prava na svom radnom mjestu, da su za jednako obavljene poslove u plaćama izjednačene s muškarcima, također poručujemo da budu hrabre i da se ne boje reći ono što misle, za Kanal RI izjavila je naša sindikalna povjerenica u KD Autotrolej Nevenka Mršić
Počinitelji su najčešće muški kolege, klijenti ili nadređeni, a žene su i dalje one koje snose najveće posljedice. Ovi podaci nisu samo statistika – iza njih stoje stvarne žene, stvarne priče i stvarna trauma. Povodom Međunarodnog dana žena organizirali smo ovu akciju upravo da bismo komunicirali situacije na radnim mjestima, da poručimo ženama da budu glasne, da budu hrabre i da budu u sindikatu. Jer kroz sindikat radnice mogu dobiti jaču podršku, pa u konačnici i pravnu zaštitu, kazala je Nediljka Junaković, stručna suradnica za edukaciju i mlade u SSSH.
Seksualno uznemiravanje može se dogoditi bilo kome, ali najčešće pogađa žene – čistačice, konobarice, radnice u trgovinama, medicinske sestre, učiteljice, administrativne radnice i mnoge druge. Može početi ‘bezazlenim’ komentarima i neprimjerenim pogledima, ali prerasti u sustavno zlostavljanje koje ostavlja trajne posljedice. Ali i ne mora prerasti u sustavno zlostavljanje. Nijedna žena na radnom mjestu ne mora trpjeti nešto što joj nije ugodno, istaknula je Emina Ibrahimi, predsjednica Ženske sekcije u SSSH.
Performativni dio akcije uključivao je izjave zlostavljanih žena koje su čitale članice sindikata udruženih u SSSH, kao i iskustva s radnih mjesta s kojima se suočavaju žene i o drugim oblicima nasilja kao što je diskriminacija i mobing.
Vrste seksualnog uznemiravanja na radnom mjestu:
Neprimjereno zurenje ili odmjeravanje koje stvara nelagodu.
Izlaganje seksualno eksplicitnim fotografijama ili videozapisima zbog kojih se osoba osjeća uvrijeđeno, posramljeno ili zastrašeno.
Neprimjerene seksualne šale ili uvredljivi komentari o nečijem tijelu ili privatnom životu.
Neprimjereni prijedlozi za izlazak na spoj, zbog kojih se osoba osjeća uvrijeđeno, poniženo ili zastrašeno.
Neprimjereni prijedlozi za bilo kakvu seksualnu aktivnost.
Neželjeni fizički kontakt, npr. neposredna blizina, dodirivanje dijelova tijela, poljupci/ zagrljaji ili nešto drugo što osoba ne želi.
Neprikladno umrežavanje putem društvenih mreža.
Neprimjerena seksualno eksplicitna elektronička pošta ili tekstualne poruke.
Ucjena nemogućnošću zaposlenja/ promaknuća u slučaju odbijanja ponude za seksualni odnos ili nabacivanje.
Ucjena otkazom ili onemogućavanjem daljnjeg napredovanja u karijeri u slučaju odbijanja ponude za seksualni odnos ili nabacivanje.
Projekt SKPH i partnera „Snažnije kolektivno pregovaranje hoćemo“ u okviru Europskog socijalnog fonda plus, Program učinkoviti ljudski potencijali 2021.-2027
Projekt SKPH i partnera „Snažnije kolektivno pregovaranje hoćemo“ u okviru Europskog socijalnog fonda plus, Program učinkoviti ljudski potencijali 2021.-2027
SF.1.4.02.04.0007
Dana 17. veljače 2025. godine Sindikat komunalnih, prometnih i srodnih djelatnosti Hrvatske zaprimio je Odluku o financiranju projekta SKPH i partnera u okviru Europskog socijalnog fonda plus u sklopu poziva Jačanje kapaciteta socijalnih partnera (faza I) u iznosu 291.542,12 eur.
O projektu
Projektom Snažnije kolektivno pregovaranje hoćemo koji SKPH provodi zajedno s partnerima Sindikatom zaposlenika vodoopskrbe i odvodnje Hrvatske i Samostalnim hrvatskim sindikatom zaposlenika u zrakoplovstvu, cilj je ojačati kapacitete SKPH i partneraza učinkovito zastupanje interesa članova i sudjelovanje kao socijalnih partnera u uređivanju uvjeta rada, posebno kroz unaprjeđenje sposobnosti sindikalnog organiziranja, bolju koordinaciju kolektivnog pregovaranja, razvoj nove usluge podrške članovima i prekvalifikacijama koje zahtjeva zelena tranzicija te unaprjeđenje komunikacije sindikata s povjerenicima i članovima, kao i digitalizaciju procesa upravljanja sindikatom.
Zaposleni u komunalnim, prometnim i srodnim djelatnostima obavljaju javne usluge od ključne važnosti za funkcioniranje društva, no često su slabo plaćeni i rade u vrlo neujednačenim uvjetima rada za razliku od radnika u ostalih javnim službama.
Ovim projektom SKPH će s partnerima nastojati ojačati kapacitete za djelovanje na tržištu rada kroz osposobljavanje, umrežavanje te razvoj novih usluga za članstvo i unaprjeđenje postojećih.
Razdoblje provođenja projekta: 18.02.2025.- 18.01.2027.
Kod projekta: SF.1.4.02.04.0007
Naziv projekta: Snažnije kolektivno pregovaranje hoćemo
Kod poziva: SF.1.4.02.04-inačica 3
Naziv poziva: Jačanje kapaciteta socijalnih partnera-faza I
Naziv specifičnog cilja: Modernizacija institucija tržišta rada
Nositelj projekta: Sindikat komunalnih, prometnih i srodnih djelatnosti Hrvatske
Partneri: Sindikat zaposlenika vodoopskrbe i odvodnje Hrvatske i Samostalni hrvatski sindikat zaposlenika u zrakoplovstvu
Snažnije kolektivno pregovaranje hoćemo! SKPH započinje svoj prvi EU projekt
U utorak, 18. veljače 2025. godine u Zadru u hotelu Kolovare u sklopu konferencije „Promocija socijalnog partnerstva i jačanje socijalnog dijaloga“, održano je svečano potpisivanje i uručivanje Ugovora za 27 projekata iz Poziva „Jačanje kapaciteta socijalnih partnera – faza I“ u vrijednosti od gotovo9,2 milijuna eura. Ugovore su korisnicima uručili državni tajnik Ivan Vidiš i ravnatelj Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Ante Lončar.
Po prvi puta u povijesti od osnutka, Sindikat komunalnih, prometnih i srodnih djelatnosti Hrvatske sudjeluje u natječaju u okviru europskih fondova, a ugovor je u ime SKPH preuzeo predsjednik Baldo Kovačević
Ovo je priznanje našem sindikalnom radu, financijska sredstva iskoristit ćemo za aktivnosti jačanja naših kapaciteta u svrhu još snažnijeg i efikasnijeg kolektivnog pregovaranja, unaprjeđenja usluga i pogodnosti za članove te u svrhu edukacije naših povjerenika i članova, kao i umrežavanja sa socijalnim partnerima. Ovim putem zahvaljujem i našim partnerima na projektu Tomislavu RaJkoviću predsjedniku Hrvatskog sindikata zaposlenika u zrakoplovstvu i Ivanu Čipinu, predsjedniku Sindikata zaposlenika vodoopskrbe i odvodnje Hrvatske-rekao je predsjednik SKPH Baldo Kovačević.
Prisutnima su se uvodno obratili domaćini Božidar Longin, župan Zadarske županije i Branjo Dukić, gradonačelnik grada Zadra.
Zbog spriječenosti ministra rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike i predsjednika GSV-a Marina PIletića, sudionicima se obratila Sanja Šprem, dopredsjednica GSV-a i predsjednica Matice hrvatskih sindikata koja je u svom govoru ponovno istaknula pitanje razlikovanja člana i nečlana kao jedno od strateških pitanja koje će sindikati i dalje zagovarati u svom djelovanju. Ne možemo dozvoliti da ignoriramo ono što je najvažnije, a to su članovi sindikata, jer bez njih nema niti usvajanja ciljeva koje si je politika zacrtala. Vlada RH koja se obvezala do kraja 2027. godine povećati gustoću sindikalnog organiziranja i povećati broj članova i zaposlenika obuhvaćenih kolektivnim ugovorima, te poticati socijalno partnerstvo-istaknula je Sanja Šprem
Predsjednica Ženske sekcije SKPH Bruna Vlašić Jakovčić o obilježavanju Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama
Povodom obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama razgovarali smo s predsjednicom Sekcije žena SKPH, članicom Glavnog odbora Ženske sekcije SSSH, sindikalnom povjerenicom u Vodovod Labin d.o.o., Brunom Vlašić Jakovčić. Bruna također obnaša funkciju županijske povjerenice za Istarsku županiju i članica je Izvršnog i Glavnog odbora SKPH. Aktivna je na svim područjima za zaštitu prava žena, a kao sindikalna povjerenica dugogodišnji je borac za bolje i pravednije uvjete rada.
Povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) i Zaklada Friedrich Ebert (FES) su u Zagrebu predstavili istraživanje o seksualnom uznemiravanju radnica i radnika s ciljem izrade preporuka za poboljšanje pravnog okvira i praksi u tom području kako bi se broj slučajeva seksualnog uznemiravanja na radnom mjestu smanjio. Uz Hrvatsku, istraživanje se provodi i u drugim europskim zemljama: Bugarskoj, Češkoj Republici, Grčkoj, Italiji i Slovačkoj. Kako komentirate činjenicu da je 60 % ispitanika u anketi izjavilo da je u Hrvatskoj seksualno uznemiravanje na radnom mjestu česta pojava?
Nisu me iznenadili rezultati istraživanja, no ono što je glavni problem je što i dalje postoji strah od mogućih posljedica nakon što žrtva “progovori” o zlostavljanju. Nažalost i dalje nema dovoljno zaštite pojedinca, a niti osobne svijesti da se konačno shvati da se jedino istinom može doći do pravde.
2. Istraživanje je utvrdilo da su počinitelji najčešće muški kolege/suradnici (58,7%), muški klijenti/kupci/pacijenti/studenti/putnici (31,3%) ili muški šefovi/nadređeni (29,9%), jesu li radnice u Hrvatskoj, još uvijek u podređenom položaju i trebaju li se bojati za svoja radna mjesta ako javno progovore o seksualnom uznemiravanju na radnom mjestu?
– Radnice su u podređenom položaju u odnosu na muškarce u određenim sektorima kao što su industrija, trgovina, građevinarstvo i slično, ali u sektorima gdje su određena prava regulirana Kolektivnim ugovorom i drugim aktima, nema razlike između žena i muškaraca. Ukoliko žrtve progovore o seksualnom zlostavljanju na radnom mjestu, posljedice su gotovo neminovne a činjenice teško dokazive.
Da li ste Vi ili netko od vaših kolegica ili kolega, doživjeli uznemiravanje na radnom mjestu, da li ste imali podršku kolektiva da se slučaj prijavi? Da li Vam se kao sindikalnoj povjerenici ikada itko obratio vezano uz uznemiravanje na radnom mjestu?. S obzirom da ste i županijska povjerenica SKPH-a za Istarsku županiju, imate li podatke o prijavama o uznemiravanju u tvrtkama u Istarskoj županiji u kojima djeluje SKPH?
– Uznemiravanje na radnom mjestu teško je definirati pa usudila bih se reći, teško je to prepoznati pa i prihvatiti. I ja sam se u određenom dijelu svoga radnog vijeka osjećala loše i nisam ni sama znala kako to kategtorizirati i koje je najbolje rješenje. Za pojedinačne slučajeve unutar tvrtki u našoj županiji nemam saznanja da je došlo do nekih sudskih procesa što ne znači da uznemiravanja na radnom mjestu nije bilo ili da ih nema. Moguće da ima situacija sa kojima ja nisam upoznata, iako sam uvijek spremna pomoći ukoliko sam u mogućnosti.
Iz istraživanja su proizašle određene preporuke, na koji način može Sindikat (SKPH) iste promovirati?
-Preporuke se uvijek odnose na više razine i niže. Ukoliko se ne krene od početka a to je prvenstveno rješavanje zakonodavstva RH, mi “mali lljudi” nismo dovoljno jaki da napravimo dovoljno. Ali svakako bi bilo dobro i poželjno da se na neki način promoviraju preporuke koje su proizašle iz istraživanja. Predložila bi da SKPH informaciju o obilježavanju i rezultate istraživanja pošalje svim članovima tijela SKPH, odnosno da članovi tijela kao sindikalni povjerenici isto također pošalju članovima unutar podružnice.
-Uključila bi i sindkate na implementaciju zaključaka istraživanja kao što je nadzor poštivanja obveza poslodavca u svezi dostojanstva radnika, poštivanje radničkog vijeća u zaštiti dostojanstva radnika, edukaciji i informiranju o pravima i postupcima prijave bilo kojeg oblika uzneniravanja na radnom mjestu i sve ostalo što je povezano sa temom uznemiravanja i zaštite dostojanstva radnica i radnika.
Potrebno je informirati poslodavce o radu i akcijama Ženskih sekcija SKPH i SSSH. Osim letka, koji nije dovoljan, potrebno je dostaviti dopis poslodavcu od strane SSSH, s tim da se u dopisu naglasi koji su sindikati uključeni u Žensku sekciju SSSH pa tako i naša Sekcija žena SKPH. Konkretno, preporuka je da se zaključci sa istraživanja i preporuke poslodavcima dostave u što kraćem roku. Poslodavac bi trebao poštovati smjernice koje se preporučuju, sudjelovati u prijavi problema i rješavanju istog jer je svaki problem lakše riješiti interaktivnom komunikacijom i pristupu problemu u pravo vrijeme.
Dodatno je važno naglasiti da o ovim problemima moramo češće govoriti i podsjećati, nije dovoljno odraditi nešto samo tog jednog dana u godini. Informativnim materijalima, letcima i ostalim kanalima komuniciranja moramo konstantno hrabriti radnice, ali i radnike, iz razloga što i oni doživljavaju razne oblike uznemiravanja te da se slučajevi prijavljuju i da se o tome govori bez straha od osude kolega, okoline i društva u cjelini.
5. Možete li nam više reći o akciji Ženske sekcije SSSH koja se održala u sklopu obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama na Trgu Kralja Tomislava u Zagrebu, što ste njome poručili prolaznicima i javnosti?
Nakon predstavljanja istraživanja na Trgu kralja Tomislava u Zagrebu održan je aktivistički performans uz pop-up izložbu o rezultatima istraživanja i preporukama za djelovanje s ciljem sprečavanja seksualnog uznemiravanja na radnom mjestu. Tijekom akcije, aktivistkinje Ženske sekcije SSSH dijelile su letke i informirale građane o rezultatima istraživanja, oblicima i iskustvima seksualnog uznemiravanja te o tome što možemo i trebamo učiniti kako bismo zajedno stvorili radna mjesta bez nasilja i uznemiravanja.
– Po mom mišljenju, ali i mišljenju drugih članica Ženske sekcije SSSH,akcija je bila odlično organizirana i uspješno je završila. Sve je bilo medijski popraćeno što znači da smo prepoznatljivi. Cilj akcije je bio i upoznavanje javnosti sa važnosti dana koji se obilježava te da im se prenese poruka da nasilje nad ženama, posebice sa temom “seksualnog zlostavljanja” NESTANE.
6. Iz istraživanja provedenog 2020. godine vezano uz rodni aspekt kolektivnog pregovaranja (Model kolektivnog ugovora – Rodni aspekt kolektivnog pregovaranja, autorice Jasne Petrović) utvrđeno je da vrlo mali broj KU sadrži odredbe o zaštiti dostojanstva radnika dok je samo njih šest uredilo osnivanje posebne komisije kao tijela koje će odlučivati o zaštiti dostojanstva radnika što je, kako navode, vrlo malen broj uzimajući u obzir velike sustave koji bi itekako mogli širiti dobru praksu u ovome području., mislite bi da bi češće ugovaranje odredbi o zaštiti dostojanstva radnika u kolektivnim ugovorima utjecalo na smanjivanje seksualnog uznemiravanja na radnom mjestu, odnosno pojačalo mogućnost i mehanizme zaštite uznemiravanih radnica i radnika
– Svaka odredba koja se uglavi u Kolektivni ugovor je jako bitna. Ukoliko se odredna o zaštiti dostojanstva radnika ugovori Kolektivnim ugovorom, time će se zasigurno smanjiti bilo koje uznemiravanje na radnom mjestu pa tako i seksualno. Nisam baš optimistična da će to poslodavci lako prihvatiti već sam mišljenja da će reagirati na način da ne vide potrebu za takvom odredbom. Svakako, preporuka svim sindikalnim povjerenicima je da se ubuduće obrati pažnja na ubacivanje vrlo bitnog članka unutar kolektivnog ugovora.
7. Za kraj trebaju li se sindikati češće baviti ovim pitanjem uznemiravanja na radnom mjestu i imate li kakvu poruku za radnice i radnike koji upravo doživljavaju uznemiravanje na radnom mjestu?
– Sindikati se bave sa svim mogućim pravima radnika, kako materijalnih tako i ljudskih prava. Svaki od nas ima pravo na dostojanstvo i na poštivanje. Poruka je da radnice i radnici ne smiju strahovati da progovore o uznemiravanju na radnom mjestu. Dapače suprotno – moraju reći istinu, svoju patnju i bol, tražiti pomoć i pravdu. Mi smo uz njih ali ukoliko ne znamo za probleme, nismo u mogućnosti pomoći im niti riješiti ono što oni sami ne mogu.
Zato drage kolegice i kolege, slobodno nam se obratite, mi smo tu za vas i uz vas!
U Tuheljskim Toplicama održana je Jesenska škola SSSH: Uloga politike plaća i industrijskih akcija u trenutnim izazovima kolektivnog pregovaranja, koja je okupila stotinjak predstavnika sindikata udruženih u Savez samostalnih sindikata Hrvatske. Naglasak je bio na nedostatku radnika, inflaciji i značajnom porastu minimalne plaće koji su ključni uzroci promijenjenih okolnosti na tržištu rada i u kolektivnom pregovaranju. Istovremeno, nezadovoljstvo radnika raste i sve su češći slučajevi mirenja, najava štrajkova, pa i samih interesnih štrajkova.
Mladen Novosel, predsjednik SSSH, je u pozdravnom govoru istaknuo da je danas uloga kolektivnog ugovora drugačija nego prije tridesetak godina ili u vrijeme oko 2010. godine. Hrvatska bilježi rekordnu zaposlenost, najmanju nezaposlenost od osamostaljenja države i sve veći broj stranih radnika iz trećih zemalja što nameće nove trendove u kolektivnom pregovaranju. Minimalna plaća koja je zakonski definirana 2007. godine je do 2016. godine minimalno rasla, no od tada do danas ona je rasla gotovo 100 posto, što je uzrokovalo kaos u vrednovanju odnosa pojedinih radnih mjesta. Ne možemo svi zarađivati minimalnu ili nešto malo više od minimalne plaće bez obzira na zahtjevnost radnog mjesta. Sindikalni izazov postaje praćenje rasta minimalnih plaća s rastom plaća za složenije poslove.
O aktualnim trendovima i izazovima na tržištu rada i u kolektivnom pregovaranju govorio je Darko Šeperić, izvršni tajnik SSSH za javne politike, projekte i edukaciju. Broj nezaposlenih je najmanji od 1981. godine, a bez obzira na usporen rast prosječne plaće u proteklih šest mjeseci one rastu oko 15 posto na godišnjoj razini. Iako sindikati ugovaraju najveća povećanja plaća u posljednjih 30 godina, to još uvijek nije dovoljno jer za mnoge radnike rast plaća ne prati rast stvarnih troškova života, kao ni rast dobiti. Problem predstavljaju neoporezivi primitci koje dobiva više od polovice radnika, činjenica da je u samo 40 posto kolektivnih ugovora u potpunosti definirana plaća. Rastu očekivanja članova sindikata, vidljiv je porast broja mirenja, najava štrajkova i samih interesnim štrajkovima.
Kakvu ulogu u kolektivnom pregovaranju imaju interesni štrajkovi i koji je njihov pravni okvir prezentirala je Anita Jurić Golo, pravna zastupnica u regionalnom uredu SSSH u Splitu. Prezentirani su oblici štrajkova, zakoniti razlozi za štrajk, postupak mirenja, pravila o poslovima koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka, posljedice organiziranja ili sudjelovanja u štrajku, sudske zabrane nezakonitog štrajka i naknada štete, prekršajna odgovornost u svezi štrajka i posljedice za radnike.
O recentnim iskustvima Sindikata metalaca Hrvatske – Industrijskog sindikata u pregovorima o plaćama i industrijskim akcijama govorio je Vjeran Mlinarić, ekonomski savjetnik u SMH-IS. Sindikat je u 2024. godini pokrenuo inicijative za kolektivno pregovaranje u 42 podružnice, a sklopljeno je 15 novih kolektivnih ugovora i 11 aneksa kolektivnih ugovora. Najviše se pregovara o povećanju osnovice za obračun bruto plaće, povećanje platnih razreda i povećanje neoporezivih iznosa.
O izazovima i mogućim rješenjima u pregovorima o plaćama na kućnoj i granskoj razini u sektoru graditeljstva i ugostiteljstva govorili su Jasenka Vukšić, predsjednica Sindikata graditeljstva Hrvatske (SGH) i Eduard Andrić, predsjednik Sindikata turizma i usluga Hrvatske (STUH). U graditeljstvu je najveći problem primjena granskog kolektivnog ugovora jer se većina poslodavaca ne drži propisanih iznosa minimalnih plaća po razredima, već radnike prijavljuju na niže razrede.
U panelu o uključivanju članova u kolektivno pregovaranje, naša sindikalna povjerenica u GSKG d.o.o. Zagreb, Sandra Crnković prezentirala je svoj sindikalni rad kao temelj za učlanjivanje i mobilizaciju članstva, a Nikola Tuta, sindikalni povjerenik u Luka Zadra d.d. prisutnima je prenio svoja iskustva o pokretanju štrajka u Luci Zadar početkom godine zbog nepoštivanja kolektivnog ugovora i odbijanja pregovora od strane poslodavca
U riječkom komunalnom društvu Kozala d.o.o., za uređenje i održavanje groblja, pogrebne, grobarske i klesarske usluge potpisan je novi kolektivni ugovor. Radnicima će već od sljedećeg mjeseca plaće rasti za 10 %, a uz povećanje plaća dogovoreno je i povećanje neoporezivih primitaka. Svečanom potpisivanju prisustvovali su uz Upravu i predstavnici SKPH-a i drugog sindikata koji djeluje u Društvu, Sindikata Istre, Kvarnera i Dalmacije.
SKPH upozorava na nagomilane probleme u Zagrebačkom holdingu
Sindikat komunalnih, prometnih i srodnih djelatnosti Hrvatske (SKPH) uputio je zagrebačkom gradonačelniku Tomaševiću upozorenje o nagomilanim problemima i uočljivu nefunkcionalnost u svim podružnicama Zagrebačkog holdinga. Kao primjer nefunkcioniranja na administrativnoj i operativnoj razini naveli su primjer zagrebačke Čistoće, što je evidentno iz čestih iskazivanja nezadovoljstva od strane građana koje prenose mediji. Grad je definitivno zapušten i prljav, pun razbacanog otpada, smrad se širi iz svih posuda za prikupljanje otpada, usluga se ne pruža redovito pa je sve izraženije iskazano nezadovoljstvo građana, a brojni mediji o tome redovito izvješćuju.
Zvuči nevjerojatno da ste objavili kako će se sve reklamacije građana vezane uz usluge Čistoće rješavati u roku 24 sata. Očito niste upoznati sa činjenicama, razinom pružanja usluge, neredovitim odvozom i kontinuiranim kašnjenjem, navodi Zdravko Stoilković, povjerenik SKPH za Grad Zagreb. Sindikat ponavlja da je gorući problem nedostatak radnika i tek djelomična obnova voznog parka, ali i ograničen prostor deponija na Jakuševcu. Upozoravamo vas da je nerealno očekivati da će se prostor klizišta moći koristiti za buduće odlaganje, jer neće postojati sigurnosni uvjeti za to. Radnici Čistoće se sigurno neće izlagati opasnosti od mogućeg novog odrona i odlagati otpad na prostoru gdje ne postoje sigurnosna jamstva, a taj prostor ne može biti siguran. Pravovremeno Vas upozoravamo na to kako se ne bi dogodio Napulj.
U pismu upućenom gradonačelniku Tomaševiću spominju se i nezakoniti otkazi, te mnogeprvostupanjske presude radnicima koje nalažu njihov povratak na posao. Iznenađuju i posljednje najave da će zapošljavati agencijske strane radnike koji su se pokazali skupljima od domicilnih radnika kojima treba osigurati dobre radne uvjete, poštivanje radničkih prava i primjerene plaće.
Kao sindikatu dužnost nam je voditi brigu o opstojnosti i normalnom funkcioniranju našeg Društva, što uključuje ispunjenje svih obveza iz naše djelatnosti, pa stoga upozoravamo da nećemo samo gledati gomilanje problema i ne rješavanje onoga na što Vas i sada preventivno upozoravamo, navodi SKPH u završetku pisma.
Tijekom ljeta, na inicijativu radnika, organizirali smo dvije nove sindikalne podružnice, ASK Split i Komunalno društvo grada Solina.
Na osnivačkim skupštinama za glavnu sindikalnu povjerenicu sindikalne podružnice SKPH ASK Split, izabrana je Ivanka Mihanović, a za glavnog sindikalnog povjerenika u sindikalnoj podružnici Komunalno društvo grada Solina, Vladimir Bosančić.
