Zbog niskih plaća 35 milijuna građana EU ne može si priuštiti tjedni godišnji odmor, Hrvatska među najgorima …

Bruxelles, 2. kolovoza 2021. – Europska konfederacija sindikata (ETUC) objavila je zabrinjavajuće i poražavajuće rezultate istraživanja na europskoj razini, a pogotovo na razini Hrvatske. Naime, gotovo 85 posto Hrvata koji žive blizu praga siromaštva, s iznosom plaće koja je ispod 60 posto medijalne plaće, ne može si priuštiti tjedni odmor izvan mjesta prebivališta. Medijalna plaća u Hrvatskoj u ožujku ove godine iznosila je 6.000 kuna, što znači kako pola stanovnika Hrvatske ima plaću nižu od 6.000 kuna, a pola višu.

Ovi podaci svrstavaju Hrvatsku na treće mjesto zemalja Europske unije, iza Grčke i Rumunjske i govore o razmjeru problema vrlo niskih plaća u Hrvatskoj.

Na razini cijele Europske unije, istraživanje je pokazalo kako si preko 28 posto stanovnika ne može priuštiti tjedni odmor, dok je on nedostižan za čak 59,5 posto građana čiji su prihodi niži od 60 posto medijalne plaće u toj zemlji.

U priopćenju ETUC-a navodi se kako u kategoriju osoba koje žive na rubu siromaštva spadaju i umirovljenici i nezaposlene osobe, no i milijuni zaposlenih koji primaju niske, ali i minimalne plaće koja u Hrvatskoj iznosi 3.400 kuna neto.

Da stvar bude još gora, u Hrvatskoj je prisutna najveća nejednakost među stanovništvom s obzirom na ovaj kriterij financijskih mogućnosti odlaska na tjedni odmor. Tako si u Rumunjskoj, primjerice, od svih građana koji žive na rubu siromaštva, 84,7 posto ne može priuštiti tjedni godišnji odmor, u usporedbi s 46,7 posto onih čiji su prihodi iznad 60 posto medijalne plaće. To je, govore istraživači, 40,1 posto, dok je u Hrvatskoj ta nejednakost 43,2 posto.

– Godišnji odmor ne smije biti luksuz za odabrane. Dok mnogi radnici uživaju na odmoru s obitelji i prijateljima, milijuni radnika to nisu u mogućnosti zbog niskih plaća, rekla je zamjenica glavne tajnice ETUC-a Esther Lynch. – Sve veća nejednakost stanovništva prema tom kriteriju govori kako ekonomski rast u Europi u posljednjem desetljeću nije ravnomjerno i pošteno raspoređen. Direktiva o primjerenim minimalnim plaćama mora biti donesena kako bi se osiguralo da plaće ne smiju biti niske da radnike stavljaju u rizik od siromaštva i kako bi se osnažilo kolektivno pregovaranje kao instrument poštenih i primjerenih plaća za sve radnike.

Istraživanje je objavljeno u sklopu kampanje ETUC-a posvećene snaženju Direktive o primjerenim minimalnim plaćama koja će, ukoliko se donese, osigurati veće plaće za više od 24 milijuna radnika u EU

Stubičke Toplice, 28./29. lipnja 2021. – Nakon godine i pol bez tradicionalnih susreta SSSH zbog pandemije koronavirusa, održana je Ljetna škola SSSH pred 80-ak predsjednika sindikata i sindikalnih povjerenika.

Program Ljetne škole trajao je dva dana tijekom kojih smo intenzivno analizirali trenutno stanje u kolektivnom pregovaranju i kolektivnim ugovorima u javnom i privatnom sektoru te, kroz razmjenu dosadašnjih iskustava, promišljali kako ostvariti bolji i efikasniji sustav kolektivnog pregovaranja kroz kvalitetan dijalog sa socijalnim partnerima. Kroz formu panela potaknut je dijalog te je osigurana dvosmjerna komunikacija relevantnih sugovornika ključnih u procesu kolektivnoga pregovaranja.

Uspoređujući stanje u javnom i privatnom sektoru, kroz dvije panel rasprave u kojima su sudjelovali ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović, predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca Mihael Furjan i predstavnici sindikata udruženih u SSSH, istaknuto je kako kolektivni ugovori, kao alat za kvalitetno reguliranje radnih odnosa i osiguravanje boljih prava i uvjeta rada radnika, doista jesu interes i prioritet i radnika i poslodavaca te je, kroz uspostavu kvalitetnog sustava kolektivnog pregovaranja, nužno osigurati što veću pokrivenost radnika kućnim i granskim kolektivnim ugovorima.

Predsjednik Sindikata policije Hrvatske (SPH) Dubravko Jagić, predsjednik Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske (SSZSSH) Stjepan Topolnjak upozorili su na problem neprovođenja odredbi iz kolektivnog ugovora, kao i nepostojanje sankcija za njihovo kršenje. Predsjednica Sindikata graditelja Hrvatske (SGH) Jasenka Vukšić istaknula je dosadašnja iskustva u pregovaranju te benefite koje je granski kolektivni donio radnicima iz sektora graditeljstva, dok je predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske (STH) Zlatica Štulić podsjetila na mnoge inicijative koje je STH godinama pokretao s ciljem potpisivanja granskog kolektivnog ugovora, no bez ikakvog uspjeha zbog nedostatka prave volje za time od strane poslodavaca. Tajnica i pravna savjetnica Sindikata turizma i usluga Hrvatske (STUH) Sunčica Benović ipredsjednik Samostalnog sindikata radnika u komunalnim i srodnim djelatnostima Hrvatske (SSKH) Baldo Kovačević istaknuli su problem niskih plaća u svojim sektorima. U turizmu su niske plaće jedan od glavnih razloga nedostatka radnika koji u potrazi za većom plaćom prelaze u druge djelatnosti. Izvršna tajnica SSSH za socijalni dijalog i javne politike Ana Milićević Pezelj kao glavni problem naglasila je činjenicu da je područje industrijskih odnosa u Hrvatskoj zapušteno te da posljednjih 30 godina po tom pitanju ništa nije učinjeno. Zakon o radu, smatra Pezelj, daje samo okvir za kolektivno pregovaranje, ali nedostaje kvalitetan sustav kolektivnog pregovaranja s utvrđenom dinamikom pregovaranja, kao i cjelovit sustav politike plaća. 

Kao uvod u panele, savjetnica SSSH za radno i socijalno pravo Sunčica Brnardić prezentirala je djelomične, ali indikativne rezultate istraživanja koje ukazuju na vrlo pozitivan stav javnosti o kolektivnim ugovorima, ali i prilično nisku informiranost ispitanika o tome što to točno za prava radnika znači.

Panele je moderirao izvršni tajnik SSSH za projekte, edukaciju i europska pitanja Darko Šeperić.

Drugog dana panela prikupljena iskustva i informacije iskorištene su za planiranje vrlo konkretnih ideja, planova i inicijativa koje udruženi sindikati i SSSH pripremaju za jesen. S obzirom na kontekst pregovora o izmjenama Zakona o radu koji su nedavno pokrenuti te naglašenu potrebu za unapređenjem socijalnog dijaloga s ciljem sklapanja kolektivnih ugovora koju su na ovom panelu iskazali i ministar rada i predsjednik HUP-a, pred udruženim sindikatima i SSSH je intenzivno razdoblje za koje smo, zahvaljujući ovogodišnjoj školi, i sudeći prema proaktivnosti sudionika, spremniji i motiviraniji nego ikad. 

Fotografije s Ljetne škole pogledajte OVDJE.