Kategorija: Ženska sekcija SKPH

Predsjednica Ženske sekcije SKPH Bruna Vlašić Jakovčić o obilježavanju Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama

Povodom obilježavanja  Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama razgovarali smo  s predsjednicom Sekcije žena SKPH, članicom  Glavnog odbora Ženske sekcije SSSH, sindikalnom povjerenicom u Vodovod Labin d.o.o.,  Brunom Vlašić Jakovčić.  Bruna također obnaša funkciju županijske povjerenice za Istarsku županiju i članica je Izvršnog  i Glavnog odbora SKPH. Aktivna je na svim područjima za zaštitu prava žena, a kao sindikalna povjerenica  dugogodišnji je borac za bolje i pravednije uvjete rada.

1. Povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) i Zaklada Friedrich Ebert (FES) su u Zagrebu predstavili istraživanje o seksualnom uznemiravanju radnica i radnika s ciljem izrade preporuka za poboljšanje pravnog okvira i praksi u tom području kako bi se broj slučajeva seksualnog uznemiravanja na radnom mjestu smanjio. Uz Hrvatsku, istraživanje se provodi i u drugim europskim zemljama: Bugarskoj, Češkoj Republici, Grčkoj, Italiji i Slovačkoj. Kako komentirate  činjenicu da je 60 % ispitanika u anketi izjavilo da je u Hrvatskoj seksualno uznemiravanje na radnom mjestu česta pojava?

Nisu me iznenadili rezultati istraživanja, no ono što je glavni problem je što i dalje postoji strah od mogućih posljedica nakon što žrtva “progovori” o zlostavljanju. Nažalost i dalje nema dovoljno zaštite pojedinca, a niti osobne svijesti da se konačno shvati da  se jedino istinom može doći do pravde.

2. Istraživanje je utvrdilo da su počinitelji najčešće muški kolege/suradnici (58,7%), muški klijenti/kupci/pacijenti/studenti/putnici (31,3%) ili muški šefovi/nadređeni (29,9%), jesu li radnice u Hrvatskoj, još uvijek u podređenom položaju i trebaju li se bojati za svoja radna mjesta ako javno progovore o seksualnom uznemiravanju na radnom mjestu?

– Radnice su u podređenom položaju u odnosu na muškarce u određenim sektorima kao što su industrija, trgovina, građevinarstvo i slično, ali u sektorima gdje su određena prava regulirana Kolektivnim ugovorom i drugim aktima, nema razlike između žena i muškaraca. Ukoliko žrtve progovore o seksualnom zlostavljanju na radnom mjestu, posljedice su gotovo neminovne a činjenice teško dokazive.

• Da li ste Vi ili netko od vaših kolegica ili kolega, doživjeli uznemiravanje na radnom mjestu, da li ste imali podršku kolektiva da se slučaj prijavi? Da li Vam se kao sindikalnoj povjerenici ikada itko obratio vezano uz uznemiravanje na radnom mjestu?. S obzirom da ste i županijska povjerenica SKPH-a za Istarsku županiju, imate li podatke o prijavama o uznemiravanju u tvrtkama u Istarskoj županiji u kojima djeluje SKPH?

– Uznemiravanje na radnom mjestu teško je definirati pa usudila bih se reći, teško je to prepoznati pa i prihvatiti.  I ja sam se u određenom dijelu svoga radnog vijeka osjećala loše i nisam ni sama znala kako to kategtorizirati i koje je najbolje rješenje. Za  pojedinačne slučajeve unutar tvrtki u našoj županiji nemam saznanja da je došlo do nekih sudskih procesa što ne znači da uznemiravanja na radnom mjestu nije bilo ili da ih nema. Moguće da ima situacija sa kojima ja nisam upoznata, iako sam uvijek spremna pomoći ukoliko sam u mogućnosti.

• Iz istraživanja su proizašle određene preporuke, na koji način može  Sindikat  (SKPH) iste  promovirati?

-Preporuke se uvijek odnose na više razine i niže. Ukoliko se ne krene od početka a to je prvenstveno rješavanje zakonodavstva RH, mi “mali lljudi” nismo dovoljno jaki da napravimo dovoljno. Ali svakako bi bilo dobro i poželjno da se na neki način promoviraju preporuke koje su proizašle iz istraživanja. Predložila bi da SKPH informaciju o obilježavanju i rezultate istraživanja  pošalje svim članovima tijela SKPH, odnosno da članovi tijela kao sindikalni povjerenici isto također pošalju članovima unutar podružnice.

-Uključila bi i sindkate na implementaciju zaključaka istraživanja kao što je nadzor poštivanja obveza poslodavca u svezi dostojanstva radnika, poštivanje radničkog vijeća u zaštiti dostojanstva radnika, edukaciji i informiranju o pravima i postupcima prijave bilo kojeg oblika uzneniravanja na radnom mjestu  i sve ostalo što je povezano sa temom uznemiravanja i zaštite dostojanstva radnica i radnika.

Potrebno  je informirati poslodavce o radu i akcijama  Ženskih sekcija SKPH i  SSSH. Osim letka, koji nije dovoljan, potrebno je dostaviti dopis poslodavcu od strane SSSH, s tim da se u dopisu naglasi koji su sindikati uključeni u Žensku sekciju SSSH pa tako i naša Sekcija žena SKPH. Konkretno, preporuka je da se zaključci sa istraživanja i preporuke poslodavcima dostave u što kraćem roku.  Poslodavac bi trebao poštovati smjernice koje se preporučuju, sudjelovati u prijavi problema i rješavanju istog jer je svaki  problem lakše riješiti interaktivnom  komunikacijom  i pristupu problemu u pravo vrijeme.

Dodatno je važno naglasiti da o ovim problemima moramo češće govoriti  i podsjećati, nije dovoljno odraditi nešto samo tog jednog dana u godini. Informativnim materijalima, letcima i ostalim kanalima komuniciranja moramo konstantno hrabriti radnice, ali i radnike, iz razloga što i oni doživljavaju razne oblike uznemiravanja te da se slučajevi prijavljuju i da se o tome govori bez straha od osude kolega, okoline i društva u cjelini.

5. Možete li nam više reći o akciji Ženske sekcije SSSH koja se održala u sklopu obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama na  Trgu Kralja Tomislava u Zagrebu, što ste njome poručili prolaznicima i javnosti?

Nakon predstavljanja istraživanja  na Trgu kralja Tomislava u Zagrebu održan je aktivistički performans uz pop-up izložbu o rezultatima istraživanja i preporukama za djelovanje s ciljem sprečavanja seksualnog uznemiravanja na radnom mjestu. Tijekom akcije, aktivistkinje Ženske sekcije SSSH dijelile su letke i informirale građane o rezultatima istraživanja, oblicima i iskustvima seksualnog uznemiravanja te o tome što možemo i trebamo učiniti kako bismo zajedno stvorili radna mjesta bez nasilja i uznemiravanja.

– Po mom mišljenju, ali i mišljenju drugih članica Ženske sekcije SSSH, akcija je bila odlično organizirana i uspješno je završila. Sve je bilo medijski popraćeno što znači da smo prepoznatljivi.  Cilj akcije je bio i upoznavanje javnosti sa važnosti dana koji se obilježava te da im se prenese poruka da nasilje nad ženama, posebice sa temom “seksualnog zlostavljanja” NESTANE.  

6. Iz istraživanja provedenog 2020. godine vezano uz rodni aspekt kolektivnog pregovaranja (Model kolektivnog ugovora – Rodni aspekt kolektivnog pregovaranja, autorice Jasne Petrović) utvrđeno je da vrlo mali broj KU sadrži odredbe o zaštiti dostojanstva radnika dok je samo njih šest uredilo osnivanje posebne komisije kao tijela koje će odlučivati o zaštiti dostojanstva radnika što je, kako navode, vrlo malen broj uzimajući u obzir velike sustave koji bi itekako mogli širiti dobru praksu u ovome području., mislite bi da bi češće ugovaranje odredbi o zaštiti dostojanstva radnika u kolektivnim ugovorima utjecalo na smanjivanje seksualnog uznemiravanja na radnom mjestu, odnosno pojačalo mogućnost i mehanizme zaštite uznemiravanih radnica i radnika

– Svaka odredba koja se uglavi u Kolektivni ugovor je jako bitna. Ukoliko se odredna o zaštiti dostojanstva radnika ugovori Kolektivnim ugovorom, time će se zasigurno smanjiti bilo koje uznemiravanje na radnom mjestu pa tako i seksualno. Nisam baš optimistična da će to poslodavci lako prihvatiti već sam mišljenja da će reagirati na način da ne vide potrebu za takvom odredbom. Svakako, preporuka svim sindikalnim povjerenicima je da se ubuduće obrati pažnja na  ubacivanje vrlo bitnog članka unutar kolektivnog ugovora.

7. Za kraj trebaju li se sindikati češće baviti ovim pitanjem uznemiravanja na radnom mjestu i imate li kakvu poruku za radnice i radnike koji upravo doživljavaju uznemiravanje na radnom mjestu?

– Sindikati se bave sa svim mogućim pravima radnika, kako materijalnih tako i ljudskih prava. Svaki od nas ima pravo na dostojanstvo i na poštivanje. Poruka je da radnice i radnici ne smiju strahovati da progovore o uznemiravanju na radnom mjestu. Dapače suprotno – moraju reći istinu, svoju patnju i bol, tražiti pomoć i pravdu. Mi smo uz njih ali ukoliko ne znamo za probleme, nismo u mogućnosti pomoći im niti riješiti ono što oni sami ne mogu.

Zato drage kolegice i kolege, slobodno nam se obratite, mi smo tu za vas i uz vas!

 ZAJEDNO SMO JAČE I JAČI!!!

Obilježavanje Međunarodnog dana žena

Ove godine na Međunarodni dan žena SSSH je izdao priopćenje za javnost kojim je naglasio  važnost rodne jednakosti i ravnopravnosti u svijetu rada i svim ostalim dijelovima društvenog i političkog života, uz moto Vrijeme je za veće plaće i uvjete rada po mjeri žena!. SSSH je ponovno uputio Vladi RH požurnicu za pokretanje postupka ratifikacije Konvencije br. 190. Međunarodne organizacije rada o nasilju i uznemiravanju u svijetu rada kako bi pridonio zaustavljanju nasilja nad ženama – kod kuće, na radnome mjestu, online, gdje god da se ono događa. Naglašavaju da nasilje nad radnicama i radnicima mora stati, odmah, a uloga je države hitnim i odlučnim koracima osigurati pravo svih na svijet rada bez nasilja i uznemiravanja.

Podsjećamo da je Ženska sekcija SSSH zajedno sa sindikalnim središnjicama, na današnji dan prije dvije godine javnim prosvjedom na Trgu svetog Marka upozorila Vladu na važnost  i potrebu ratifikacije Konvencije br. 190, no ni nakon dvije godine Vlada Republike Hrvatske nije pokrenula postupak za ratifikaciju.

U sklopu obilježavanja Međunarodnog dana žena održana je i Skupština Ženske sekcije SSSH na kojoj je izabrano novo vodstvo za sljedeće četverogodišnje razdoblje.

Emina Ibrahimi  iz Sindikata turizma i usluga Hrvatske izabrana je za  predsjednicu u svom drugom mandatu, Mirjana Rapo za potpredsjednicu, a uz još deset članica Glavnog odbora, izabrane su naše sindikalne povjerenice Sandra Crnković i Bruna Vlašić Jakovćić.

Sandra Crnković, sindikalna povjerenica SSKH u GSKG u Zagrebu, aktivna je u borbi za prava žena, dobitnica je nagrade Srce sindikalne solidarnosti u 2022. godini za izniman doprinos u borbi za prava radnika Zagrebačkog Holdinga u procesu restrukturiranja. Članica je Glavnog odbora SSKH i zamjenica županijskog povjerenika za Grad Zagreb.

Bruna Vlašić Jakovčić, sindikalna povjerenica u Vodovodu Labin, već nekoliko godina posebno je aktivna u borbi za prava žena. 2021. godine, u sklopu akcije Ženske sekcije SSSH-Žena na prvom i pravom mjestu, sa svojim kolegicama iz SSKH  i ostalih udruženih sindikata pridonijela je velikom uspjehu akcije povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama kojom se skrenula pozornost na veliki broj slučajeva uznemiravanja i nasilja na radnom mjestu.  Bruna je članica Izvršnog i Glavnog odbora SSKH, županijska povjerenica za Istarsku županiju i predsjednica Ženske sekcije SSKH.

Sekcija žena SSSH u ovom mandatnom razdoblju zalagat će se za jednakost žena i muškaraca u svim područjima društvenog života s naglaskom na borbu za veće plaće i poboljšanje uvjeta rada, također će aktivno podupirati uključivanje što većeg broja žena u sindikate i u tijela odlučivanja SSSH i udruženih sindikata.

Članice Ženske sekcije SSSH sudjelovale su u tradicionalnom Noćnom maršu u Zagrebu,  pod parolom „Štrajk u kuhinji, štrajk na ulici, a u središtu poruka prosvjeda  bili su zahtjevi za ekonomskom i socijalno ravnopravnosti.

ŽENSKA SEKCIJA SSSH: DONESITE ZAKON O RADU PO MJERI ŽENE!

U povodu obilježavanja Međunarodnog dana žena, Ženska sekcija Saveza samostalnih sindikata Hrvatske danas je održala javnu akciju „Za Zakon o radu po mjeri žene“. U sklopu akcije, predsjednica Ženske sekcije SSSH Emina Ibrahimi predala je pet konkretnih zahtjeva za unaprjeđenje položaja žena Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike (MROSP) koje je potrebno ugraditi u novi Zakon o radu.

„Nakon više od stoljeća ženske borbe i marširanja za svoja prava, žene nisu daleko odmakle po pitanju radnih prava. Zakon o radu ne štiti dovoljno žene, koje i po dvadeset godina rade na određeno vrijeme. Sve je više zlostavljanja, diskriminiranja, ubojstava na radnome mjestu. Sve teže napredujemo i balansiramo između privatnog i poslovnog života. Sve je teže biti žena, majka i radnica. I zato od Vlade RH tražimo da prihvati naše zahtjeve i donese Zakon o radu po mjeri žene, rekla je Ibrahimi.    

Novi Zakon o radu mora snažno ograničiti mogućnost davanja ugovora na određeno vrijeme koji uvelike utječu na nemogućnost zadržavanja posla majki nakon odlaska na rodiljni dopust, te na osjećaj sigurnosti i stjecanje ekonomske neovisnosti. Privremeni prekidi u radnom stažu značajno doprinose jazu u primanjima između muškaraca i žena. Žene danas u prosjeku imaju 13 posto niže plaće, te čak 21 posto niže mirovine.

Zbog opasnosti od gubitka radnoga mjesta nakon korištenja rodiljnog, odnosno roditeljskog dopusta, žene se sve rjeđe odlučuju na roditeljstvo, stoga Ženska sekcija SSSH zahtijeva da se zabrana otkazivanja ugovora o radu nakon prestanka korištenja nekog od tih prava produlji s 15 dana na godinu dana.

Zlostavljanje i uznemiravanje na radnome mjestu nije adekvatno uređeno postojećim Zakonom o radu. Novo zakonsko rješenje mora jasno imenovati i zabraniti neprihvatljivo ponašanje na radu u skladu s definicijama iz Konvencije MOR-a br. 190. Svrha ovakvog rješenja mora biti prvenstveno preventivna, a pravne posljedice odvraćajuće za potencijalne počinitelje.

Zakon o radu po mjeri žene mora podrazumijevati i kvalitetnu ravnotežu privatnog i poslovnog života. Fleksibilni uvjeti rada (rad od kuće) ne smiju se koristiti za smanjivanje postojećih prava. Troškovi takvoga rada moraju biti pokriveni, a potrebno je povećati i prava određenih kategorija roditelja u pogledu radnoga vremena, obveze prekovremenoga rada i zahtjeva za rad u nepunom radnom vremenu – na inicijativu radnice ili radnika, i uz obvezu poslodavca da je prihvati ili odbije, uz obrazloženje.

Položaj, prava i uvjeti rada žena u praksi nisu istovjetni onima muškaraca, stoga je potrebno drastično promijeniti pristup. Novi Zakon o radu mora snažno i kontinuirano poticati sektorsko kolektivno pregovaranje, kao način za ostvarivanje prava od specifičnog interesa za žene i osiguranje velike pokrivenosti tim pravima.

“Novi Zakon o radu prilika je da Vlada RH ispravi nepravde koje se najviše prelamaju na ženama. Stotine tisuća radnica u trgovini, medicinskih sestara, njegovateljica teret pandemije iznijele su na svojim leđima, inflacija i poskupljenja ih najviše pogađaju, a vraćamo im najnižim plaćama, nestabilnim poslovima, nejednakim šansama u odnosu na muškarce, te kršenjem i te mizerne razine prava koje imaju kao radnice i majke. Vlada RH to može promijeniti usvajanjem ovih naših zahtjeva kojima im želimo vratiti dostojanstven rad i obiteljski život. Danas jedno isključuje drugo, a to je u 21. stoljeću nedopustivo, sramotno i poražavajuće. Protiv toga ćemo se boriti danas, sutra i svaki drugi dan“, rekla je predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske Zlatica Štulić.